Nikola Petanović, (Podgor 1892-San Francisco 1932 ) spada u rijetke pripadnike tzv. stare emigracije koji su stekli visoko obrazovanje u SAD. Na poziv svoga starijeg brata Mitra 1912 godine odlazi u SAD. Nakon kratkog vremena provedenog u Butte-Montana sa savršeno savladanim engleskim jezikom odlazi u Kalifoniju gdje nastavlja sa obrazovanjem i počinje sa književno publicističkim radom. Godine 1923 u San Francisku objavljuje svoje prvo poetsko filosofsko djelo na maternjem jeziku “Ponos Života”, gotovo sva njegova kasnija djela su pisana na engleskom. Zabrinut dešavanjima u Crnoj Gori nakon 1918, donosi odluku da čitav svoj intelektualni angažman posveti borbi za obnovu crnogorske državnosti. 1924 godine započinje sa djelovanjem među tadašnjim intelektualnim krugovima i našim iseljenicima u USA. Počinje sa izdavanjem brošura, pisanjem javnih proglasa, pisama i držanjem predavanja o Crnoj Gori. Godine 1927 pokreće rasopis “Montenegrin Mirror”(Crnogorsko Ogledalo) i osniva Odbor za suverenu i samostalnu Crnu Goru u San Francisku. Oko sebe stvara krug uticajnih ljudi uz čiju pomoć nastavlja da vrši pritisak na američku javnost u vezi crnogorskog pitanja sve do kraja 1931 godine. Njegova najznačajnija literarna djela iz tog perioda su drama (Troslavia and five small Slavic nations) “Troslavija i pet malih slovenskih naroda”, (Without Homeland ) “Bez Domovine”, “Naiada” i “ Dayan”. Tokom svog političkog djelovanja zalagao se za stvaranje uslova za održavanje referenduma na kojem bi se Crnogorci slobodno izjasnili u kakvoj državi žele da žive. Crnu Goru je vidio kao modernu samostalnu zemlju, razvijenu, lidera zemalja na Balkanu, okrenutu ne prema evropskim silama već prema SAD kao budućoj svjetskoj velesili. Crnogorsku samostalnost je smatrao hiljadugodišnjom tekovinom u kontinuitetu Duklje-Zete do Crne Gore i imao je sasvim jasnu viziju Crnogoraca kao nacije. Njegova predviđanja da će SAD na koju je gledao kao na budućeg zastitnika crnogorskih interesa u decenijama koje sljede postati najveća vojna i ekonomska sila na globalnom nivou te da će engleski postati vodeći svjetski jezik su se pokazala tačnim. Pjesnički nadimak mu je bio NAIAD. Na žalost umro je veoma mlad u svojoj četrdesetoj godini i za sobom nije ostavio potomstva, borbu za Crnu Goru smatrao je mnogo važnijom od svog privatnog života.

Napomena: Veliki broj Petanovicevih djhela jos uvjek lezi pohranjem po mnogobrojnim privatnim zbirkama i bibliotekama u USA i ceka da bude otkriven. (kupovinom ove knjige pomoci cete dalje otkrivanje i sakupljanje petanovicevog djela)

Knjigu mozete naruciti na  e mail stojovic@cg.yu  ili na tel. 069 045 777

Takodje pozivamo Vas na promociju knjige koja ce se odrzati u sklopu manifestacije Barski Ljetopis u subotu 5. avgusta sa pocetkom u 22 :00