Postovani gospodine Ivezaj,

Nije mi namjera da tvrdim da je odnos vecine prema manjinama u Crnoj Gori najbolje rijesen. Niti mi je namjera da tvrdim da su politicke partije na vlasti bezgresne. Ima korupcije i nepravilnosti i bice je i kad ova Vlast ode. Mentalitet Balkanaca nece se promijeniti preko noci. 
Medjutim, iz vaseg suvise uopstenog i knjiskog komentara, koji se moze odnositi na bilo koju drzavu i drustvo, ne vidim kakvi su vasi prioriteti. Vi  gotovo ignorisete  sadasnju realnost  u Crnoj Gori i  govorite o njoj kao da je ona vec sada demokratska, suverena, nezavisna i medjunarodno priznata, sa rijesenim ekonomskim problemima i samo sto jos nedostaje da se malo vise pozabavi Malesijom. Trebali bi da se zapitate kako je moguce uspjesno rjesavati probleme u bilo kojem drustvo ako nemate savremene istitucije, a nadam se da cete se sloziti da je najosnovnija institucija DRZAVA. Apsurd je misliti da se moze ici naprijed a da se prvo ne rijese osnovni problemi.

Nama, pravoslavnim Crnogorcima ne pada lako sto sadasnja Vlast gotovo ignorise Crnogorsku pravoslavnu crkvu, ali smo spremni da trpimo do rjesenja drzavnog statusa. Svjesni smo da su i druge nacije prolazile kroz slicne periode, pa cak i Amerika. Dzeferson je, dok je pisao Deklaraciju nezavisnosti, a to bi vi sa univerzitetskim obrazovanjem morali znati, imao na svojoj plantazi pamuka vise od dvije stotine robova, ali je problem robovlasnistva ostavio da ga Linkoln mnogo kasnije rjesava, jer mu je bilo najvaznije da proglasi nezavisnost, kako bi se oslobodi pogubnog uticaja Engleske i Francuske. Suvisno je govoriti cijeg uticaja Crna Gora treba da se oslobodi i da joj to bude apsulutni prioritet. 

Kako mozete da tvrdite da se pozurilo sa referendumom, ako ne mislite da ima neki bolji nacin da narod iskaze volju u kakvoj drzavnoj zajednici zele da zivi. Mozda kao Medojevic zastupate misljenje: “ Prvo demokratija, pa onda drzava”. Kao da je demokratija nesto sto ce nam stici kontejnerom u luku Bar, pa cemo ga na O-RUK iskrcati, podijeliti narodu sadrzinu, a onda sjesti u hladovinu i zameziti. Amerika je najstarija demokratija na svijetu, pa jos ima i korupcije i  dosta nerijesenih problema sa manjinama i stalno dogradjuje svoj demokratski sistem.  Stvorili su jake institucije  u kojima je, moze se reci, ugradjen korektivni mehanizam i uvjek rade na tome da se poboljsa stanje. 

Kazete: “ Referendum nije proizisao iz volje naroda, nego iz volje Crnogorskih politickih lidera” Referendum je, dragi gospodine, kao logican nastavak nase istorije, ponikao iz zelje Crnogorskog naroda za nezavisnoscu i suverenitetom, koji je u novije vrijeme obnovio Liberalni savez. Medjutim, Crnogorci prolijevaju krv stoljecima da bi bili slobodni i gospodari svoje sudbine, pa je smijesno tu ideju pripisati bilo kome. No, stice se utisak da bi ste vi radije razgovarali o pravima manjina sa Kostunicom i Matijom Beckovicem, onima kojima jos i sad nije dovoljna jedna Srebrnica, nego sa onima koji su raspisali referendum. No, to je vase pravo i niko vam to ne osporava. 

Sto se tice iseljavanja iz Crne Gore, jos prije Albanaca iseljavali su se Bokelji i Pastrovici, a svi zajedno smo se iseljavali zbog nemastine i zaostalosti. Ovo je prvi put u istoriji da se Crnoj Gori ukazuje velika prilika za brzim ekonomskim prosperitetom. Svjetski kapital se zainteresovao i vec se govori o dzinovskim projektima na Adi Bojani,Velikoj plazi u Ulcinju, brodogradilistu u Tivtu i drugim.  Ako Singapur, koji je po povrsini manji od petine Crne Gore, a o prirodnim resursima da i ne govorimo, moze postici visoki standard za vise od cetiri miliona stanovnika, mozemo valjda to i mi. Ima dovoljno mjesta za svakog gradjanina i da nas je tri put vise, samo ako budemo znali i ako  ne dozvolimo da nas svadaju i dijele.

Na kraju citirajuci vasu uvodnu recenicu: “ Standardi prije referenduma” Pitao bih vas, gospodine Ivezaj, da li je ova  danasnja Crnogorska Vlada, koja je raspisala referendum, ona ista Vlada  koja je desetinama hiljada Albanskih izbjeglica sa Kosova, ne postavljajuci im nikakve predhodne uslove, otvorila granicu jedino da bi ih spasila i zastitila od gonitelja, kako bi u Crnoj Gori nasli sigurno skloniste? 

Blazo Sredanovic