Drage Crnogorke i Crnogorci!
Uvazeni prijatelji i gosti!

Danas na nasem saboru obiljezavamo Petrovdan kao tradicionalni vjerski praznik naseg naroda, 13. jul 1878. (Berlinski kongres) - kao istorijski datum priznanja moderne crnogorske drzave, 13. jul 1941. godine kao opcenarodni oslobodilacki i antifasisticki ustanak crnogorskog naroda, 13. jul kao sluzbeni Dan drzavnosti Republike Crne Gore, odlukom crnogorskog parlamenta od prije godinu dana.
 To su datumi-medjasi nasega modernoga i savremenoga nacionalnog identiteta.
 Stoga je danasnje okupljanje prava prilika da se s punom odgovornoscu, barem ukratko, suocimo s pitanjima dje smo i sto nam je ciniti!
 DJe smo, dakle!
Kao pripadnici hrvatskoga, pluralistickoga i multikulturnog, drustva i gradjani demokratske RH mozemo biti zadovoljni postignutim stepenom priznavanja i zastite nasih gradjanskih i politickih prava. Demokratska integracija u drustveni i politicki sistem Republike Hrvatske, krenula je brzim tempom, za sve manjine. Pritom smo svjesni da puno uzivanje nase kulturne autonomije, kao nacionalne zajednice, prvenstveno zavisi od nase spremnosti i sposobnosti da organizovano i stvaralacki iskoristimo otvoreni prostor za slobodno razvijanje naseg nacionalnog bica, kao integralnog elementa hrvatskoga “bogatstva u razlikama”. Cinimo to kako zbog nasih predaka, a jos vise zbog nas samih, a ponajvise radi buducnosti nase djece.
U proteklom razdoblju, uspjeli smo formirati sedam vijeca crnogorske nacionalne manjine (svugdje gdje smo imali na to pravo, osim u Dubrovniku), koje ocijenjujemo kao prvi  i odlucujuci korak u slozenom  procesu ostvarivanja nasih kolektivnih politickih prava i preuzimanja nase uloge u daljnjoj demokratizaciji i decentralizaciji hrvatskoga politickog sustava. O stepenu nase odgovornosti svjedoci i cinjenica da smo uspjesno oformili, kao i druge manjine,  Kordinaciju vijeca crnogorske nacionalne manjine koja je vazno institucionalno jamstvo ostvarenja nasih politickih prava i ujedno pokazatelj nase svijesti o zadatku da damo svoj doprinos izgradnji demokratske Hrvatske. 
 Kao gradjani RH okupljeni smo u NZCH, koja se nedvosmisleno profilisala, programski i organizaciono, kao savez udruzenja sto je conditio sine qua non da NZCH djeluje kao demokratsko, otvoreno i atraktivno udruzenje koje okuplja  ne samo  najbolje nego doista sve nase  snage.
 Valja istaknuti da iz godine u godinu ova nasa nacionalna zajednica postepeno ali sigurno podize nivo svog djelovanja i stepen svoje organizovanosti. U cjelini govoreci, ostvarene su kljucne pretpostavke za uspjesno ocuvanje i razvijanje naseg nacionalnog identiteta. Unapredjen je rad udruzenja, cime se sve uspjesnije realizuje nas zadatak da od zaborava otimamo i afirmisemo kulturne vrijednosti naseg naroda.
Nasa postignuca u proteklom razdoblju ostvarena su uz puno razumijevanje i materijalnu podrsku Savjeta za nacionalne manjine, koji uziva punu podrsku promanjinski i evropski opredijeljenih temeljnih hrvatskih ustavnih aktera: Vlade Republike Hrvatske i Predsjednika Republike Hrvatske. Zelimo istaci i znacajnu podrsku na zupanijskim i gradskim nivoima (da spomenem samo Jakovcica Radina Fabr., Vitasovica i Delbjanka u Istri, Obersvela u Rijeci,  poglavarstva grada Splita i Milana Bandica u Zagrebu). Kvalitet nasih postignuca bio bi nesumnjivo znatno manji da nismo uzivali i nesebicnu materijalnu pomoc uglednih clanova nase zajednice, nasih prijatelja Hrvata, kao i finansijsku podrsku pojedinih hrvatskih drzavnih i kulturnih institucija. 

A sto nam je ciniti? Odgovor je naoko jednostavan: nastaviti s onim sto smo i dosad cinili, uz daljnje obogacivanje programa i sire okupljanje nasih ljudi u njihovoj realizaciji.
O kakvim je programima rijec?
1. Od proslog sabora da danas izdali smo  drugo prosireno i poboljsano izdanje knjige, na crnogorskome i engleskom jeziku, Diplomatska poslanstva u kraljevini Crnoj Gori, koju su napisali osvjedoceni znalci crnogorske drzavne i kulturne povijesti gg. Marko Spadijer i Stanko Roganovic. Prigodni predgovor ovom vaznom izdanju napisao je doajen politoloske discipline “medjunarodni politicki odnosi” prof. Radovan Vukadinovic. Tim je izdanjem ova nasa mala zajednica dala dragocjen prilog predstavljanju, na medjunarodnom planu, crnogorske drzavnopravne licne karte. Pisac predgovora  knjigu je dostavio svojim kolegama savjetnicima Vijeca sigurnosti i UN, a biti ce i dostavljena i svim clanicama EU na primjeren nacin kao podsjetnik na ulogu i znacaj drzave Crne Gore krajem 19. i pocetkom 20. vijeka te kao upozorenje da se medjunarodna zajednica ponovo ne ogresi o Crnu Goru i temeljna prava na samoodredjenje crnogorskoga naroda i gradjana Crne Gore. U tom kontekstu, pripremili smo i izlozbu grbova zemalja koje su imale ambasade u nezavisnoj CG na Cetinju. Ta izlozba obilazi i obilazice sva nasa udruzenja  nakon predstavljanja u Zagrebu. 
2. Organizovali smo izlozbu drzavnih grbova Crne Gore, ukljucujuci i  drzavne simbole usvojene u Skupstini CG u julu 2004.  (prvi put predstavljene u inostranstvu upravo u Zagrebu), sto je bio odlucujuci politicki iskorak, na simbolickom planu, na putu prema cjelovitoj crnogorskoj suverenosti.
3. Zajedno s Maticom crnogorskom kao duhovnim cuvarom nacionalnog identiteta pripremili smo i predstavili knjigu Savica Markovica Stedimlije, Deset godina u Gulagu, potresno svjedocanstvo tragicne zivotne sudbine jednoga crnogorskog intelektualca u zapletima XX. stoljeca.
4. S Hrvatskim gradjanskim drustvom, s kojim vec godinama imamo veoma prisne veze, izdali smo i drugu knjigu Zivot i djelo Vladislava Brajkovica, cime smo zaokruzili projekt predstavljanja opusa hrvatskoga, crnogorskoga, francuskoga i slovenackoga akademika i velikana pomorskog prava te admirala Bokeljske mornarice, velikana pomorskog prava. Knjiga sadrzi izbor njegovih naucnih tekstova vezanih za njegov doprinos Diplomatskim konferencijama i Konferencijama Medjunarodnoga pomorskog odbora (CMI), te priloge uglednih naucnika o njegovu zivotu i radu. Ta medjunarodna saradnja je obogacena ucescem  crnogorskog umjetnika, mladoga ali vec afirmisanog pijanista Ratomira Martinovica, koji je u koncertnoj dvorani Lisinski izveo izabrani program Bachovih djela, a u cast Glenna Goulda (26. januara 2004.) “To povezuje hrvatsku i crnogorsku kulturnu scenu – zelja i potreba da se dozive u prostorima duha koji nisu omedjeni njegovim fizickim granicama i koji nisu svedeni na odredjeni povijesni trenutak” (zapisao je vazda lucidni don Branko Zbutega).
 5. Objavili smo reprint prvog norveskog ambasadora u Kraljhevini CG " Skijama kroz Crnu Goru", promovirali smo zbirku pjesama Ocevo ognjiste Jelene Knezevic, koje smo predstavili prosle godine. Nedavno smo objavili jos tri knjige koje vam danas predstavljamo; zbirke pjesama Zarka Malisica, Svici u polju (udruzenje Crnogoraca “obod” u Karlovcu i NZCH) i Vesne Ratkovic, Iskustva mladosti (Zajednica Crnogoraca Split i NZCH) te knjigu-hroniku Vlada Vujovica, Oridjinali od Nagoste (Zajednica Crnogoraca Split i NZCH).
6. Do kraja godine objavicemo jos pet knjiga, koje ce biti doprinos ocuvanju identiteta i jacanju veza izmedju RH I RCG. Kada krajem godine budemo sumirali rezultate bicemo bogatiji knjigama Crnogorski sveci, slave i obicaji, Braca Lopicici, Alfirevic i Boka, Crnogorski arhaizmi i  "Crnogorski ljetopis".Te knjige Vijeca crnogorske nac. m.Grada Zagreba" Sto godina parlamentarizma drzave CG"
7. Redovno objavljujemo nase glasilo, sve kvalitetniji Crnogorski glasnik. 
8. Organizovali smo « Dane crnogorske kulture », u sest vikenda u jesen prosle godine, predstavivsi dio vrijednosti crnogorske kulture iz knjizevnosti, slikarstva, muzike i izdavastva.
9. Organizovali smo 20 izlozbi, medju kojima i nekoliko s djelima akademskih slikara. Medju njima se istice izlozba doajena suvremenog crnogorskog slikarstva sa jedinstvenim nacinom tumacenja zivota kojega po tematskim preokupacijama svrstavaju uz bok samog Vigelanda.
10. Nakon Joze Cetkovica rodjenog u Baru kojega i hrvatska javnost poznaje kao vrsnoga  umjetnickog fotografa proslog stoljeca, gradjani Hrvatske ce u sedam gradova imati priliku uzivati u nadahnutim umjetnickim fotografijama Maje DJuric.
11. Nase udruzenje iz Rijeke koje za citavu NZCH organizira dopunsku skolu « Montenegrina » dalo je jedan od temeljnih priloga tranceneracijskom ocuvanju ideniteta. Najbolje o njihovom radu govori njihov doprinos pripremi kvalitetnih knjiga za dopunsku skolu. U ovoj i slijedecih godina kljucna preokupacija naseg djelovanja ce biti generacijska smjena koja ce omoguciti da programi ove zajednice ne ulaze samo privremeno nego i trajno u temeljne kulturne vrijednosti Hrvatske.Tome ce doprinijeti i Web stranica osmisljena u rijeckom udruzenju za citavu zajednicu.
12. Na planu njegovanja nasih obicaja, narocito priznanje zasluzuju Drustvo Peroj, koje na svim nasim velikim umjetnickim i sportskim okupljanjima, kao i na reprezentativnim smotrama nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, zapazeno predstavlja bogatstvo crnogorske etnicke bastine. Kao najstarije drustvo Crnogoraca u Hrvatskoj,  Perojci koji na ovim prostorima zive 348 g., trajno su vrelo nadahnuca za sve nas.Nasa suradnja sa drugim manjinama je dobra sa nekima od njih smo promovirali knjige a sa nekima pripremamo zajednicke nove proograme.Zelim naglasiti izvarednu suradnju visegodisnju sa drustvom "Moraca" iz Kranja (SL) i najnovija suradnja sa drustvom "Krstas" iz Lovcenca u Vojvodini.
Eto, dakle, sto nam je ciniti!
Svi su ovi programi koncipirani i ostvareni dobrovoljnim radom velikog broja Crnogorki i Crnogoraca, sto govori da pripadnici ove manjine umiju da na dostojan i svrsishodan nacin brinu o svom ukupnom bicu.
 Drage Crnogorke i Crnogorci,
 Uvazeni prijatelji,
Nase postojanje i djelovanje kao organizovane nacionalne zajednice nije moguce bez cvrstog oslonca na maticnu drzavu, na Crnu Goru. Zahvaljujuci razboritim drzavnickim odlukama crnogorskih stranaka i kritickom stavu javnosti zadnju deceniju i po, ona se uspjesno othrvala pritiscima iz nekih evropskih zemalja, i "bratskog zagraljaja" koje su kocile potpuno definisanje crnogorske drzavnosti. Istovremeno, s uspjehom se suprotstavila i  pogubnom uticaju pojedinih stranaka CG koje uce narod da se odrice svoje domovine i nacionalnog identiteta. Promisljeno i demokratski, postepeno i odlucno zaokruzujuci sve elemente svoje suverenosti, Crna Gora je stvorila osnove, i formiranjem Pokreta za Crnu Goru, i neposrednim usvajanjem strateskog razvoja, da do aprila iduce godine uspjesno provede referendum o svojoj drzavnoj  evropskoj buducnosti. Bice to jos jedan, uvjeren sam, datum-medjas nase suvremene nacionalne egzistencije, kao slobodnog naroda i kao suverene drzave.
NZCH je iskreno podrzala ideju i program Pokreta za suverenu i demokratsku CG. Stoga vas sve i svakoga od vas pojedinacno pozivam da na primjeren nacin svi vi, kao pojedinci, svojim potpisima iskazete vasu podrsku pokretu za Crnu Goru i time dodatno ohrabrite gradjane Crne Gore da sami pravedno odluce o konacnom rjesenju crnogorskoga nacionalnoga i drzavnog pitanja. Pozivamo Crnogorce i pripadnike svih nacija porijeklom iz CG,  u svim zemljama gdje zive, posebno one u zemljama ex YU, da nam se pridruze u ovoj inicijativi individualne podrske Crnoj Gori da njeni gradjani sami odluce o nasoj zajednickoj evropskoj buducnosti. 
Jer samo ce takva CG, koja je ponovo pronasla svoju slobodarsku dusu, moci na primjeren nacin pomoci svome iseljenistvu, kao sto je to znala ciniti dok je postojala kao suverena drzava do 1918. To je i kardinalni preduslov za to da bi Crnogorci po svijetu u svim zemljama zaista mogli ocuvati svoj nacionalni identitet (kulturom, jezikom), da bi se ublazio, ako ne i zaustavio, pogubni proces asimilacije, narocito u zapadnoevropskim zemljama. Demokratska globalizacija nije ni moguca ni zamisliva, bez saznanja i volje da je evropsku integraciju neophodno graditi na punom uvazavanju i razvijanju prava i identiteta malih naroda, koje samo zajednicki mogu biti subjekti vlastite sudbine. 

NACIONALNA ZAJEDNICA
CRNOGORACA HRVATSKE
Zagreb, 27.1.2005.
 
 

LISTA PODRSKE NEZAVISNOJ EVROPSKOJ CRNOJ GORI
 

Casne dame i plemenita gospodo,
Dragi prijatelji!

Crnogorsko drzavno pitanje najzad je ove godine definitivno na dnevnom redu evropske istorije.
Pred sobom i pred Evropom, nasa maticna drzava suocice se s najdemokratskijim politickim testom svoje politicke zrelosti, s referendumom o svojoj punoj drzavnoj suverenosti.
Ponosni smo na vas, na vasu politicku hrabrost i razboritost, sto ste se odlucili da oko te kljucne ideje pokrenete siroko, izvanstranacko i nadstranacko okupljanje svega sto u Crnog Gori slobodarski dise, sanja i umuje.
Kao gradjani demokratske Hrvatske, koji su prozivjeli sjaj i bijedu osamostaljivanja iz prezivjele juznoslavenske zajednice bliskih naroda, slobodni smo vam uputiti ne samo izraze podrske, nego i nekolike poruke, za koje molimo da ih primite u duhu u kojem su vam upucene, kao poruke iskrenog uvazavanja i istinske naklonosti.
Znajuci vas, s pravom prizeljkujemo da se programski, organizaciono i personalno profilisete kao siroko okupljanje svega najboljega za najbolju Crnu Goru, bez ikakve  ideoloske iskljucivosti, licne surevnjivosti i jalovog nadgornjavanja.
Ne ocekujemo da sirina vaseg okupljanja bude bez obala, neka u njemu ne bude mjesta za ljude kojima sva pamet stane u nacionalisticku bojnu trubu, zatvorite svoja vrata onima koji se sluze mrznjom, kletvom i svadjom.
Podrzavamo vas u zajednickom nam projektu politicke borbe za suverenu Crnu Goru, koji se moze uspjesno izboriti samo racionalnim angazmanom na konkretnim zivotnim pitanjima crnogorskih gradjana (privreda, zdravstvo, obrazovanje, razvoj), s uvjerljivim argumentima da je samo nezavisna, liberalna, pluralisticka i demokratska crnogorska drzava sposobna i voljna zajamciti puna prava svih svojih gradjana, svih svojih manjina.
Dobro znamo, kao i vi, da vas cekaju velika iskusenja, buduci da je vas Pokret za nezavisnu evropsku Crnu Goru istovremeno i pokret za suverenu Srbiju, najveca podrska samom srpskom narodu da pronadje politicki izlaz iz agonije u koju ga je survala njegova politicki neodgovorna i intelektualna elita.
Mi, Crnogorke i Crnogorci, okupljeni u demokratskom udruzenju Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, zelimo da znate da vas plemeniti projekt smatramo vitalnim pitanjem i za nas u iseljenistvu. Uzdamo se u vas da necemo postati dijaspora!
S uvjerenjem da vi to mozete, zelite i umijete, zelimo vasem demokratskom i patriotskom okupljanju da crnogorski drzavni brod sigurnom rukom usmjeri prema svijetlim obzorima evropskog Kosmopolisa.

Predsjednik Nacionalne zajednice
Crnogoraca Hrvatske
Dr. sc. Radomir Pavicevic