|
Radosav Krsikapa
Izvjestaj sa XVI-tih Crnogorskih Susreta - Njujork
- Hezelton 2005
Crnogorski iseljenicki
Susreti su najveca tekovina i blago crnogorskih iseljenika u Americi i
Kanadi. To je jedini zajednicki dogadjaj organizovanih crnogorskih drustava
koji se odrzava svake godine u razlicitim gradovima Amerike i Kanade. Mi
nastavljamo tradiciju hazeltonskih crnogorskih rudara koji su se jednom
godisnje sastajali u Hazeltonu gotovo 50 godina.
Crnogorska Asocijacija Amerike i Kanade je osmog i devetog oktobra
u Njujorku i Hazeltonu uspjesno organizovala i odrzala XVI tradicionalne
Susrete. Skupu su prisustvovali Crnogorci iz Cikaga, Toronta, San Franciska,
Njijorka i okoline, kao i iz matice zemlje Crne Gore. Kao i svake godine,
i ovogodisnji susreti su imali radni i zabavni dio. U subotu osmog oktobra
od jedan sat pa do pet, odrzan je radni dio, sa unaprijed poznatim dnevnim
redom. a uvece, od osam do jedan poponoci, priredjena je vecera i zabava
za sve ucesnike i goste.
Ucesnike Crnogorskih Susreta je na svecanoj veceri u ime domacina pozdravio
Radosav Krsikapa, predsjednik Crnogorske Asocijacije Amerike i Kanade.
Skupu su se, nakon toga obratili Branko Aleksic, dugogodisnji predsjednik
udruzenja "Crna Gora" iz Toronta, kao i predsjednici udruzenja iz San Franciska
i Cikaga, Djoko Vuckovic i Niko Lekic. Govornici su iskoristili priliku
da snazno podrze sve koji nastoje da se sto prije odrzi referendum u Crnoj
Gori i da Crna Gora konacno povrati svoju drzavnost. Dusan Petranovic govorio
je o znacjnoj softverskoj donaciji vrijednoj preko 100 miliona dolara,
koja je na njegovu inicijativu i uz njegovu pomoc dodijeljena Univerzitetu
Crne Gore od strane Mentor Graphics Corp.
Prijatno druzenje trajalo je nekoliko dana. U nedjelju su iseljenici
polozila vijenac na Crnogorsko groblje u Hazletonu, susreli se i rucali
sa mjestanima, i posjetili bolesne i obisli zgradu i restoran "Montenegro"
jednog mladog crnogorskog iseljenika.
U radnom dijelu susreta, razgovaralo se o ulozi i uticaju dijaspore
na kljucne dogadjaje u matici, o referendiumu, ugrozenom kulturnom blagu
Crne Gore, i o crnogorskoj crkvi u dijaspori.
ZAKLJUCCI:
-
DIJASPORA: MOST SA SVIJETOM
Nasa Asocijacija, kao dio dijaspore, kao izraz zdravog razuma, glas
javnog mnjenja, kao sinteza Matice i nove sredine, smatra da treba da svoje
stavove i gledista povodom kljucnih dogadjajau Matici iznesemo u javnost
potpuno autonomno i slobodno, ne vezujuci se za politicke partije, bilo
da su u vlasti ili opoziciji. Problem ovog pristupa je sto se dijaspora
moze lako marginalizovati od strane institucija i kontrolisanih medija
i njen uticaj na dogadjaje minimizirati. Ipak je primjerenije, moralnije
i korisnije, kako za dijasporu tako i za Maticu, ostati slobodan sa istinom
i pravdom, pa ma kakva ona bila.
-
REFERENDUM: SUMNJA I STREPNJA
Mi smo i prije no sto smo nastali, ali i sad kad smo i sjutra ako budemo
ili ne budemo , bili jasni i glasni povodom referenduma: DA, JES, ZA. Ove
tri rijeci imace jedino smisla ako referendum bude referendum i ako pitanje
bude pitanje nastanka i obnove jedne drzave, Crne Gore. Ako od referenduma
naprave test sa vise apsurdnih pitanja, dje jedno drugo iskljucuje, ako
se pocne dilovati i popustati, namirivati dugovi i ispastat grijehovi vlasti,
referendum ce biti zavijena forma bez sadrzaja, dupla nula, sarena laza,..
Poznata je nasa ostra reakcija na nezapamcenu autosuspenziju tog prava
potpisivanjem Beogradskog sporazuma i njegovom skupstinskom ovjerom u Podgorici
prije tri godine. Evropa cini sve da bi suspenzija prava na referendum
ostala trajna, a pro-srpska opozicija, povezana sa nacionalistickim krugovima
u Srbiji, nastoji da onemoguci bilo kakav konstruktivni dijalog na temu
nezavisnosti. Ocigledno je, nazalost, da crnogorska vlast nije uspjela
da pridobije kriticnu vecinu i da stvori povoljnu klimu u Crnoj Gori, iako
je imala sve uslove za to. Vodila je racuna iskljucivo o svojim interesima
kao i prilikom suspenzije referendumskog prava.
Nasa asocijacija ostala je dosljedna i podrzava sve koji iskreno nastoje
da se referendumom sto prije odluci drzavni status Crne Gore, ali nam ne
treba niko da nas u nju uvede za ruku, ucicemo kao slobodni ljudi..Dalja
suspenzija crnogorskog prava na referendum, bilo od strane EU ili crnogorske
vlasti, za nas je neprihvatljiva. Apelujemo na vlast i opoziciju da ucine
sve kako bi se referendum sa nedvosmisleno definisanim pitanjem odrzao
u demokratskoj i tolerantnoj atmosferi.
-
PRIVATIZACIJA: RASPRODAJA DRZAVE
Nasa Asocijacija je vrlo zabrinuta kako vladajuca koalicija neodgovorno
i drsko rasprodaje kljucne crnogorske prirodne i privredne resurse, i onemogucava
organizovanje nezavisnih snaga koje bi se tome suprotstavile. Kod vladajucih
struktura, nazalost, lojalnost novcu znatno je snaznija od lojalnosti drzavnom
projektu. Zato je i brzina kojom je vladajuca koalicija rasprodavala crnogorsku
drzavu znacajno nadilazila brzinu kojom je stvarala uslove i mehanizme
za njenu afirmaciju i nezavisnost.
-
INTELEKTUALCI: SERVIS VLASTI
Nesposobnost crnogorske independisticke intelektualne elite da djeluje
nezavisno, autoritativno i argumentovano u prilog drzavnog project je najvece
razocarenje sa potencijalno najopasnijim posljedicama po drustveni i sveukupni
razvoj Crne Gore. Nezavisni intelektualci su umjesto slijepog podrzavanja
vlasti mogli znatno uticati da se pridobije neophodna vecina unutar Crne
Gore. Takodje su mogli uvjeriti medjunarodnu zajednicu da nezavisna Crna
Gora nije samo interes agresivne manjine, koja je u tranzicionom periodu
prigrabila neprimjereno licno bogatstvo, vec zelja vecine crnogorskih gradjana
da obnovi visevjekovnu crnogorsku drzavu.
-
POKRET ZA NEZAVISNOST: SUROGAT VLADAJUCE KOALICIJE
Zna li vladajuca
koalicija i njen Pokret za nezavisnu Crnu Goru ko je ko u crnogorskoj dijaspori
u Americi!? Izgleda ne! Kao i mnogo puta ranije, vlast je i ovog puta,
prilikom organizacije skupa za podsrsku strogo kontrolisanom Pokretu za
nezavisnu Evropsku Crnu Goru, ignorisala organizovanu dijasporu Amerike
i Kanade. Sasvim ocekivano i logicno! U nasoj Asocijaciji ne mogu naci
nekriticne, poslusne, i manipulaciji sklone, a privatne veze i odani pojedinci
mogu napraviti spoljnu glazuru i iluziju pred domacom javnoscu o raspolozenju
crnogorskih iseljenika u Americi. Da smo na promociji ne bi sjedjeli kao
dekoracija, no bi postavili sledeca pitanja: Oce li biti referenduma i
kad ce tacno biti referendum? Oce li biti jasno referendumsko pitanje?
Naravno da ne mogu odgovoriti, jer odgovore ne zna ni onaj koji ih je poslao
ovamo. Jos se kalkulise, trguje, placaju grehovi, ispastaju pod pritiskom
potpisani dokumenti, povelje, najavljuju se savezi i podsavezi drzava,
pliva se i lovi u mutnom da bi se skrenula paznja sa optuzbi i epiteta
koji se stavljaju na dusu crnogorskoj vladajucoj koaliciji.
6.KULTURNO BLAGO
Jednako su krivi oni te ga skrnave i "prepravlljanju" kao i oni te
ga ne cuvaju i ne stite aimaju scim i imaju zasto!
-
CRNOGORSKA CRKVA U AMERICI
Crkva je vjera, ljubav i sloga. Crkva nijesu zgrade, kamenje i mantije.
Nasa Asocijacija (preko svoga predsjednika) za potrebe crnogorske pravoslavvne
crkve u Americi, vec duze vremena pregovara o kupovini jedne velelepne
crkve u Pensilvaniji. Vlasnik objekta, gospodin Vucetovic je veoma povoljno
i upola cijene ponudio crkveni kompleks nasoj asocijaciji .Misljenja smo
da treba svi crnogorski iseljenici da se razumiju , dogovore i sloze
povodom crkve, naravno uz blagoslov mitropolita Mihaila. Ovo pitanje je
otvoreno , mi smo kao organizacija spremni za sveopsti dogovor, na nivu
Amerike i Kanade.
8.XVII
CRNOGORSKI ISELJENICKI SUSRETI
Dogodine u oktobru, po drugi
put Crnogorci ce se sresti u Las Vegasu. Osjecajte se pozvanima; dobrodosli
i vidimo se -- nadamo se kao iseljenici nezavisne i suverene medjunarodno
priznate, drzave CRNE GORE.
Predsjednik, Radosav Krsikapa
|