Dani crnogorske kulture su zavr¹eni sa izlo¾bom (otvorena 5.XI.04g) akademskog slikara prof.Likovne akademije sa Cetinja Mihaila Joviæeviæa u prisustvu
izaslanika predsjednika R.Hrvatske, Vlade R.Hrvatske i predstavnika grada Zagreba. Iz R.Crne Gore prisutni su bili predsjednik i sekretar Matice crnogorske i
gradonaèelnik grada Podgorice.Pre vi¹e od 200 likovnih umjetnika i kritièara o likovnom djelu govorili su Branko Sbutega i Dimitrije Popoviæ.

Pozdravni govor sa otvaranja Dana Crnogorske kulture u Zagrebu

Radomir Pavićević, predsjednik NZCH, 30.XI.2004.

Uz lučindanske susrete 2004. godine

Dame i gospodo!

Drage Crnogorke i Crnogorci!

Uvaženi prijatelji Crne Gore!

Cijenjeni javni i kulturni radnici Hrvatske!

Ugledni predstavnici parlamenata i vlada dvije države!

Vaše Ekselencije!

Intonirane (prvi put u inostranstvu u Zagrebu u 11h 37min) su himne dvije države Hrvatske i Crne Gore. Na pozornici su se viorile dvije državne zastave R.Hrvatske i R.Crne Gore.(zastavu CG je poklonio M. Vukčević iz Centar za iseljeništvo , grb u ime skupštine R. Crne Gore Dragan Kujović a himnu min. kulture V. Crne Gore Vesna Kilibarda)

Dobro nam došli na «lučindanske susrete» koji se kontinuirano održavaju pod pokroviteljstvom ministra kulture Vlade Republike Hrvatske.

U duhu te male tradicije, ove se godine održavaju pod Visokim pokroviteljstvom ministra kulture mr. sc. Bože Biškupića, a u okviru «Dana crnogorske kulture».

Dozvolite mi da posebno pozdravim prvo pokrovitelja  min.kul. R.Hrvatske Boža Biškupića, podpredsjednika Sabora Luku Bebića, podpredsjednika Skupštine Crne Gore Dragana Kujovića, min. vanj. poslova vlade Crne Gore Miodraga Vlahovića, ministricu kulture vlade CG Vesnu Kilibarda, min. znanosti i prosvjete vlade R. CG Slobodana  Backovića,  g-đu  Dunju Jevak iz m. vanjskih poslova  vlade  R. Hrvatske i suradnike za kulturu Sirišćevića i Štambuka, zamjenika m. prosvjete v. R. Hrvatske Marka Markovića, predsjednika Savjeta za nacionalne manjine Aleksandra Tolnauera, direktora Centra za iseljeništvo Milana Vukčevića, njegove ekselencije ambasadore i kulturne atašee, predsjednika međudržavnog savjeta Hrvatske i Crne Gore, predsjednika i sekretara Matice Crnogorske B. Banjevića i M. Špadijera, saborske zastupnike nacionalnih manjina, gradonačelnika Kranja i društvo "Morača", Crnogorce i Crnogorke iz Pule, Rovinja, Peroja, Rijeke, Zadra, Splita Karlovca, Varaždina, Čakovca Zagreba Križevaca  i sve ostale. Kroz program će Vas voditi Vesna Ratković i Jelena Knežević

Otvarajući ovogodišnje «Dane…», prije dva tjedna, naznačio sam temeljne zadatke našeg djelovanja kao organizirane i demokratske nacionalne zajednice. Dozvolite mi da i ovom svečanom prilikom ponovim nekoliko misli-vodilja i informacija o našem radu.

NZCH promišljeno i strpljivo ostvaruje ideju o stalnim i duhovno bogatim danima crnogorske kulture u ovoj našoj sredini, na kojima će se na primjeren način hrvatskoj javnosti predstaviti crnogorske multikulturne vrijednosti, u čijem razvijanju sudjeluje i hrvatska manjina u Crnoj Gori. Na istom poslu radi i HGD-Kotor organizira «Dane hrvatske kulture u Crnoj Gori»

Samo u protekle tri godine izdali smo 17 knjiga - pet od njih grade mostove između dvije zemlje, jedna je knjiga o našem životu u ovom trenutku,  a jedanaest su temeljno štivo koje daje doprinos očuvanju našeg identiteta.

Postignuto nas obvezuje da tako djelujemo i u slijedećem razdoblju.

U pripremi su knjige Život i djelo Vladislava Brajkovića, knj. II (posvećena stotoj obljetnici njegove smrti) i Braća Lopičići, čije se objavljivanje očekuje početkom 2005.U izdavačkom programu za sljedeću godinu predviđene su, među ostalima, i knjige Sto godina parlamentarizma u Crnoj Gori i Crnogorski Sveci (ukupno osam knjiga u svim udruženjima).Alfirević i Boka.i Tjedan crnogorskog i hrvatskog filma.

Valja naglasiti da naše izdavačke projekte u pravilu ostvarujemo u punoj suradnji i razumijevanju s Maticom crnogorskom (stožernom crnogorskom kulturnom institucijom, koja je i duhovni oslonac crnogorskih udruženja po svijetu) kao i s Hrvatskim građanskim društvom iz Kotora.

U izdavanje ovih knjiga i edicija uložen je veliki trud i znalački rad naših ljudi. Uspijevamo ih objavljivati iz  sredstva koja dobivamo kako od nadležnih državnih institucija (ranije, Ureda za nacionalne manjine Vlade R. Hrvatske, a sada Savjeta za nacionalne manjine), tako i od plemenitih sponzora, na čemu smo im trajno zahvalni. Od ove godine materijalnu podršku smo dobili i od ministarstva kulture R. Crne Gore.

U naše kulturne aktivnosti pripadaju i brojne izložbe (ukupno: 51) akademskih i amaterskih slikara u prostorima naših udruženja-članica; prikazivanje dokumentarnih filmova i održavanje tribina.

Svojom smo kulturnom aktivnošću nastojali dati, kao demokratska udruga koja okuplja građane pluralističke Hrvatske, primjeren doprinos njenom punom europskom profiliranju kao liberalno demokratske zemlje.

Našim pristupom afirmiramo stajalište da je upravo kultura nenadomjestivi čuvar nacionalnog identiteta malih naroda u doba globalizacije i u procesu europske integracije.

«Dani crnogorske kulture» stoga nisu niti žele biti izraz neke nacionalne posebnosti, još manje ekskluzivizma, nego su otvoreni poziv na zajedništvo cijeloj hrvatskoj kulturnoj javnosti.

Ovogodišnji «Dani crnogorske  kulture» ostvaruju se u 4 vikenda od 16.X. do sredine..XI.2004. g.

 Započeli smo ih, predstavivši po 2 mlada književnika iz Crne Gore i  Hrvatske. Oba dana prikazali smo po jedan dokumentarni film (u trajanju od 40 min.) na temu crnogorske povijesti.

Iz Crne Gore su nam došli  Balša Brković i Ognjen Spahić, dvojica iz plejade mladih književnika, koji svojim opusom nude sliku nove i drukčije Crne Gore. Njihovo je stvaralaštvo za nas iznimno dragocjen prilog našem temeljnom nastojanju na razvijanju transgeneracijskoga nacionalnog identiteta. U njima vidim zalog naše duhovne budućnosti i moralnog preporoda, jer «ono što traje ustanovljavaju pjesnici», kako jednom za svagda reče Hölderlin.

 Njihovi su sugovornici bili mladi hrvatski pisci, čije je književno djelo  umjetnički uvjerljivo i snažno nudi i budi sliku nove i drukčije Hrvatske. Impresivno i dirljivo je bilo slušati i gledati tu mladu generaciju o kojoj će ovisi budućnost oba naroda.

Drugoga je dana nastupio svjetski afirmirani književnik Mirko Kovač, kojeg mnogi svojataju, a mi ga volimo i ne smeta nam to, a on sam kaže da je naš. Književnika koji pripada generaciji koja je smiono i uspješno krčila nove umjetničke putove nasuprot palanačkom duhu i političkom bahatluku. Oni koji su donosili odluke o najvećim književnim nagradama koje je dobio postavili su ga uz rame Ivi Andriću i Meši Selimoviću. Njegova djela su prevedena na 15 svjetskih jezika čime je već dao veoma značajan doprinos demokratskom prepoznavanju Hrvatske u evropskoj zajednici naroda.

Nismo zaboravili predstaviti i generaciju naše manjine rođenu u Hrvatskoj. Mlada pjesnikinja Knežević objavila je drugu zbirku pjesama koju je posvetila našoj domovini porijekla pod nazivom «Očevo ognjište».

++++++Ovaj vikend je obilježavanje našeg vjerskog praznika Lučindana na kojeg se okupljaju Crnogorci. Na taj vjerski praznik proglašen je svecem tvorac crnogorske moderne državnosti Petar I Petrović Cetinjski.

Ovaj vikend  građanima Hrvatske želimo predstaviti dio povijesti Crne Gore koju otimamo od zaborava. Odabrali smo vam prikazati njenu diplomatsku povijest u razdoblju državne samostalnosti (1878.-1916.).

Predstavit ćemo i kapitalnu knjigu iz književne zaostavštine Savića Markovića Štedimlije, potresno svjedočanstvo o užasu Gulaga, koje je nažalost ugledalo svjetlo dana tek ovih dana.

I ako smo za petrovdan i dan državnosti Crne Gore promovirali knjigu Lovćen Njegoš i Meštrović 30g. poslije posjetiti ćemo vas i filmom  Sumrak li svanuće Lovćena.

Zatim će nam opus jednog od najvećih crnogorskih pjesnika Mirka Banjevića predstaviti pjesnik Branko Banjević. Nastupiće pred vama i naša amaterska društva izvodeći program iz kulturne crnogorske baštine.

Sa zadovoljstvom mogu najaviti da će se idućeg tjedna 6.11. u Galeriji Zvonimir održati prava mala umjetnička poslastica, izložba djela osebujnog crnogorskog slikara Jovićevića «Gospodin nad vojskama».Oni koji su vidjeli Wigelandove stupove u skandinaviji neka dođu da pogledaju slike na kojima  Jovićević na sebi svojstven način pokazuje čovjeka koji se uzdiže.

Još jednom vam najsrdačnije želim dobrodošlicu i ugodno druženje. Skupu  prisustvuje preko 450 osoba. Najljepše zahvaljujem našim sponzorima koji su nam priuštili da skupa uživamo u nekim delicijama crnogorske kuhinje. (kruna, nikšićko pivo, vranac shardonae njeguški pršut i pljevaljski sir)