Letters 
Welcome to MONTENET the window with a view of MONTENEGRO
 Previous Letters:
 
2003 2002 2001
2000
1999 1998
index of montenet
 
Profile of Montenegro
People of Montenegro
Geography of Mpntenegro
Short History of Montenegro
Montenegrin Culture
Language in Montenegro
Religions in Montenegro
Montenegrin Arts
Montenet Press Cut
Politics in Montenegro
Montenegrin Law
Montenegrin Economy
Travel to Montenegro
Sports in Montenegro
Links to ex Yugoslav Republics
East Europe and Russia
Links to Montenegrin Sites
Site Map of Montenet
Letters&Comments&Suggestions
Miscellaneous
 
Radosav Krsikapa
Crnogorska Asocijacija Amerike i Kanade

IZVJESTAJ SA XV CRNOGORSKIH SUSRETA LAS VEGAS 2004


 

U Las Vegasu su 9-og i 10-og oktobra u jedinstvenom ambijentu i veoma prijatnoj atmosferi odrzani XV po redu Crnogorski Susreti. Susretima su, pored  predstavnika  i  clanova udruzenja iz Amerike i Kanade, prisustvovali Princ Nikola Petrovic Njegos, gosti iz  Las Vegasa, Los Andjelesa i Crne Gore, kao i  delegacija Vlade Crne Gore. Delegaciju su sacinjavali: g.Dragan Sekulovic, asistent ministra inostranih poslova, g.Milan Vukcevic, predsjednik Centra za dijasporu, g.Zuvdija Hodzic, cijenjeni knjizevnik i umjetnik, clan DANU i Sulejman Sabovic, seretar sekretarijata za upravu opstine Bar. Pozdrave i zelje za uspjesan rad i prijatno druzenje, ucesnicima Susreta   uputio je i predsjednik udruzenja iz Indijane g. Niko Lekic, kao i dr.Zarija Djurovic, koji su bili sprijeceni da licno prisustvuju.

 

Osnovna tema Susreta, u radnom dijelu i u neformalnim razgovorima, bila je crnogorski iseljenik, njegov odnos prema tradicionalnim vrijednostima, prilagodjenje novoj sredini,  veza sa organizovanom dijasporom i maticom. Opste je misljenje da samo onaj koji je uspjesan u svom radu, bez obzira na profesiju, koji svojim idejama i osmisljenim projektima inspirise, koji postuje drugoga i koji korektno i civilizovano komunicira, moze afirmisati crnogorske vrijednosti i biti njen dostojan predstavnik u novoj sredini. 

 

U radnom dijelu susreta doneseni su i zakljucci o pitanjima medjusobnih odnosa  u organizovanoj dijaspori, nespretnom pokusaju ukidanja nase asocijacije, i nacinu saradnje sa maticom. Osudjen je vandalizam u Hazeltonu u Pensilvaniji, gdje su proslog mjeseca poruseni stari crnogorski nadgrobni spomenici. Odata je posta nedavno preminulom podpredsjedniku  Crnogorske Asocijacije Amerike i Kanade g. Branku Milonjicu, koji je dao znacajan doprinos u organizovanju i djelovanju naseg udruzenja.

 

 

Delegacija Vlade Crne Gore obecala je da ce pomoci da se dobije realna slika o stanju u dijaspori, kroz ravnopravan pristup svima koji svojim aktivnostima, bilo kao pojedinci ili udruzenja, afirmisu Crnu Goru na Americkom kontinentu. Time bi se ispravila dugogodisnja pogresna predstava o crnogorskoj dijaspori u Americi, stvarana manipulacijama pojedinaca i pristrasnom medijskom kampanjom u Crnoj Gori. Ravnopravan tretman svih udruzenja doprinio bi da se stanje u dijaspori brze konsoliduje nakon potpunog kraha Montenegrin Association of America, ciji je predsjednik, uz stalno prividno stvaranje novih upravnih odbora, istovremeno dosljedno rusio osnove na kojima organizovana dijaspora treba da pociva i time joj nanio ogromnu stetu.

 

 

Ucesnike Crnogorskih Susreta je na svecanoj veceri u ime domacina pozdravio g.Dusan Petranovic, a u ime Crnogorske Asocijacije Amerike i Kanade, njen predsjednik g. Radosav Krsikapa. Skupu su se obratiliucesnici ovogodisnjih Susreta princ Nikola Petrovic Njegos,  g.Dragan Sekulovic, g.Branko Aleksic, dugogodisnji predsjednik udruzenja "Crna Gora"z Toronta i g. Ahmet Kalezic, predsjednik drustva "Rumija" iz Cikaga. Intonirana je, po prvi put na Americkom kontinentu, nova crnogorska himna "Oj svijetla majska zoro".

Danonocno prijateljsko druzenje trajalo  je nekoliko dana, a novi, XVI Crnogorski Susreti zakazani su za 8. i 9. oktobar 2005. godine u New Yorku i Hazeltonu.

 

 

 

                                                  Z  A  K  LJ  U  C  C  I 

 

1. SMISAO I TEMA 

Crnogorska Asocijacija Amerike i Kanade podrzava , moralno , materijalno i strucno, svakog AKTIVNOG pojedinca, koji ima ideju i osmisljen projekat, da oko sebe okupi i inspirise crnogorske iseljenike u Americi. Mi slijedimo prirodni tok stvari i postojecu realnost u cjelokupnoj dijaspori, a to je da smo rasuti na velikom kontinentu, zivimo pojedinacno, u uzim i sirim familijama i malim crnogorskim kolonijama. Jedino nas kvalitetno mogu povezati ,odrzati, pribliziti i dovesti do uspjeha, jedinstvo cistih nacionalnih osobina, [one koje nosimo sa sobom] i novih svjetskih ideja [one koje nalazimo u bijelom svijetu]. Pitamo se kako da u nama ostanu najbolji biseri crnogorskih vrlina, i kako da u novoj socijalnoj sredini uberemo i usvojimo plodove drugih naroda i nacija.
 
 

2. PUTEVI I STRANPUTICE

Posmatrajuci godinama organizovanje crnogorskih iseljenika u SAD, nasa asocijacija je prepoznala tri pravca razvoja:
 
 

a) Prvi (teza) put su staromodna crnogorska udruzenja, pasivnih clanova i agilnih inokosnih organa. Osnovna karakteristika; uspavanom clanstvu brzo dosade visoki

finansiski nameti clanarine i obaveze da bi ipak, birokratizovano rukovodstvo odlucivalo o svemu samo. Ovakva, vertikalno-liderska konstituisana drustva
partijsko-poslusnog karaktera brzo izgube kompas i clanstvo a dugo zivotare njihovi samozvani predsjednici ,'' generali'' , svijetsko - medijski lideri , podkazivaci , stihoklepci, vlastoljupci, ratni navijaci, ogovaraci, podmetaci i besplatni serviseri, panduri i promoteri aktuelne vlasti. Najpoznatije ovakvo drustvo je stara asocijacija za sjevernu Ameriku na celu sa dozivotnim predsjednikom (B.S.). Predmet njihovog interesovanja su vecinom amaterska naklapanja iz proslosti, sentimentalno i vjerno podrzavanje crnogorske vladajuce klike I ''teska'' razracunavanja, otpisivanja i ''unistavanja'' neistomisljenika. Zato su iseljenicke organizacije ovoga tipa vrlo nepopularne u dijaspori, a popularne i poznate u matici jer im se, nezasluzeno, daje veliki mediski prostor.
 

b) drugi (antiteza) tip udruzenja je suprotan prvom jr ga sacinjavaju zavicajne grupe, gusto skoncetrisanih iseljenika , koji poticu iz istog kraja u Crnoj

Gori.Najpoznatije ovakvo drustvo je ''Rumija'' iz Cikaga.Karakteristike;dobro organizovani, sa svojim komotnim prostorijama, koje su pogodne za skupove , izlozbe, skole i kurseve. Tesko primaju clanove koji nijesu iz njihovog kraja i njeguju folkorno etnicki momenat u svojim aktivnostima .Po rijecima njihovog predsjednika gospodina Kalezica, spremaju se za reorganizaciju drustva; da ostane staro osnivacko jezgro , a da naprave siru multietnicku organizaciju crnogorskog karaktera, otvorenu za sve zainteresovane, koji Crnu Goru osjecaju kao svoju domovinu. BRAVO Kalezicu, mi smo s tobom.
 

c) treci (sinteza) put je moderno demokratsko udruzenje, aktivnog pojedinca i pasivne decentalizovane, administativno-okvirne organizacije.To je nasa

organizacija;Crnogorska Asocijacija Amerike i Kanade. Mi smo okrenuti sudbini crnogorskog iseljenika u Americi. Pratimo i pomazemo prvoj generaciji crnogorskih
iseljenika, onoj koja dolazi i prolazi kroz administrativno, jezicke, socijalne i psihicke probleme. Drugoj i trecoj generaciji crnogoraca osvjezavamo pamcenje o starom kraju, a istovremeno od njih ucimo i saznajemo kako izgleda novi uspjesni, ukrsteni covjek montenegroamerikanac. Osnovne celije crnogorskih udruzenja u Americi su  aktivni pojedinaci, koji zrace u svom okruzenju i sira crnogorska boravista , kao sto su familije- kuce. Nasi domovi su promoteri, potrosaci i stvaraoci Crnogorstva kao psiholosko-socijalno-filozofske kategorije. Psiholoske;to je nase mentalno nasledje,socijalne;oslanjanje na tradiciju i prilagodjavanje novoj socijalnoj sredini ,filozovske ;Traganje za cistim univerzalnim vrijednostima i idejama od Oktoika do Njegosa, od prirode do tradicionalnog morala, od nadrealnog podneblja do depresivnog optimizma ,od prirode do crnogorskog bica.
 

Crnogorska asocijacija Amrrike i Kanade nastoji da njen svaki clan radi na svom licnom usavrsavanu.Najvise se vjeruje uspjesnim ljudima ako makar i malo svog

dragocjenog vremena posvete crnogorskim pitanjima.Primjera imamo mnogo; Srecni smo sto Danilo uskoro treba da  doktorira na Jelu,a tvrdi je crnogorac, sto Luka
zna azbuku i to sa slovom s`, sto sedmogodisnji Marko igra tenis u crnogorskoj majici, sto petogodisnja njujorcanka Milena tvrdi da je iz Kuca, sto Angela i Alisa na sveamericko takmicenje u gimnastici nose crnogorsku zastavu. Svako vrijeme ima svoje breme, a svako breme ima svoje sjeme. Nasa asocijacija je nenametljivo posijala kod ovih mladih ljudi nesto sto se lako ne zaboravlja. Tako se radi i opstaje u ovoj  dzungli svakojakijeg kultura , obicaja i bjelosvjetskih tradicija, moda i pokreta. Crnogorska Asocijacija Amerike I Kanade radi kao sat kad njeni clanovi prave male korake koji sabrani cine hodocasce. Poslati nuznome malo para, bolesnome ljekove , skoli kompjuter, skolovati dobroga djaka, informisati neobavijestenog o necem njemu nedostupnom, finasirati neku knjigu, pricati crnogorski u familiji i jos na hiljadu i jedan nacin opravdati sebe i organizaciju kojoj pripadamo.
 

3. S MATICOM OTVORENO, S VLADOM OPREZNO.

Crnogorska Asocijacija Amerike i Kanade, saradjuje i spremna je da saradjuje, sa svim slobodnim nezavisnim i mislecim pojedincima i organizacijama u Crnoj Gori i
svijetu .Imamo odlicne odnose sa mnogo avangardnih, slobodnih, poslovnih,strucnih, obicnih i postenih ljudi i organizacija na svim kontinentima , kao i u matici zemlji. Dugi niz godina vlada Crne Gore, nevladine '' vladine'' organizacije, kao i crnogorski mediji ignorisali su nas rad, nijesu pratili nase akcije, nijesu prisustovali nasim skupovima. Ove godine na 15-tim crnogorskim iseljenickim susretima dosli su predstavnici vlade; gospodin Sekulovic i gospodin Vukcevic.Razgovarali smo i zakljucili da jos nema jasne vizije, ni idejne ni zakonske, o mjestu i ulozi crnogorske dijaspore u cjelokupnim odnosima izmedju iseljenika i Crne Gore. Kao i stara matica vladine organizacije  dijasporu ne sagledavaju kao zivu stvaralacku, ambasadorsko-kreativnu i finansisko sposobnu sponu sa svijetom, vec kao nostalgicno, penzionersko zavicajno otudjenu kategoriju koja zivi od istoriskih bajki i fotografija crnogorskih krajolika. Nije smisao samo u povratku u domovinu sa parama, smisao i najveca korist  za Crnu Goru je biti uspjesan Crnogorac u svijetu. Rekli smo im ono sto smo im i prije zborili; crngorska vlada ne moze da vlada dijasporom, ne mogu se iz Podgorice ''daljinskim'' osnivati i gasiti crnogorske iseljenicke organizacije po svijetu. Nase udruzenje je zainteresovano za ravnopravnu saradnju po konkretnim projektima od obostrane zainteresovanosti. 
 

4. KO CE KOGA , AKO NECE  SVOJ SVOGA.

 Niko od clanova Crnogorske Asocijacije Amerike i Kanade ne zna i ne moze svatiti zasto, predsjednik stare asocijacije B.S. godinama pise , skuplja potpise,
panjka, podkazuje, klevece,izmislja, prisiva, kombinuje i slaze razne neistine i podvale o nasoj organizaciji i njenim uglednim clanovima. Davno smo ovom senilnom i umisljenom starcu rekli zbogom; sta on jos uvijek radi u nasem dvoristu, zasto viri i zaviruje u nasu trpezu i nase poslove, nije nam jasno. Ako moze bolje siroko mu polje. Toga nema ko nas moze kupit i potkupit. On zna da smo mi bili i ostali, kriticari sadasnjim vlastodrscima u Crnoj Gori , sto je i normalno za svakog nezavisnog, slobodnog i postenig covjeka. Iritiran tim nasim opedijeljenjem, on je nekadasnju zajednicku organizaciju na propalom cetinjskom kongresu prinio na dlan, vladajucoj partiji da snjom, i tamo njim mlati i manipulise po potrebi dnevne crnogorske politike.Neka kaze da mu nijesmo kazali jasno i glasno; pitanja dijaspore se resavaju u dijaspori, tu medju nama, dje zivimo, stvaramo i radimo a ne u Crnoj Gori. Sve su zavjese pale kad udje u rukovodstvo ''fantomske'' gradjanske partije odbacenog poprikupljenog djetica K.P. Tim cinom vulgarno narusi jedno od osnovnih iseljenickih nacela; nikad se ne bavi aktivno politikom u matici zemlji, ne sjedi na dvije stolice, ne nosi dvije kape .Na koga se poziva i koga citira, koga zove za sjedoka ''prekukalamu'' majka. Prosle godine ekavskoga Ceja, a ove godine sofera Jaha i junosu Kara. Lako je tudju muku trositi, a tuzno je tudjom glavom misliti.
 

5. S LUDIJEM SE BROD KUSA.

Slucaj V. K. Teroristicki napad pogranicnog clana V. K. na nasu asocijaciju je vise tuzna prica o jednoj mentalno nedorasloj osobi, nego smisljeni plan da Crnogorska Asocijacija Amerike i Kanade dozivi svoj 11 septembar .Znas li Karo da ne mozes ukidati ono sto nijesi ni osnovo, znas li Karo da ti nijesi nikad bio vodeci clan, no dopisni, znas li Karo koliko smo muka i napora, i prevaljenih milja pretrpjeli da ne trpimo samozvane, samoizabrane jurislije, no da imamo svoju organizaciju i svoju kucu i svoju pontu ka Crnoj Gori. Nije trebalo mnogo mudrosti da na susretima zakljucimo u tvom slucaju, okle vjetar duva i ko ti dade trnokop u ruke . Ipak na kraju krajeva tvoja pisma su okarakterisana kao dobra sala, kao neozbiljan udarac nasoj ozbiljnoj asocijaciji.
 

6. KOGA NEMA BEZ NJEGA SE MOZE;

Dogovorili smo se da novi web site udruzenja postavi Dzordz Kaspar iz Njujorka .Na susretima je formiran elektronski biro za pomoc u poslu, skoli, pitanje papira, kao i dobijanje drugih informacija, za dolaznike , prolaznike, dobronamjernike, za nase clanove i prijatelje.
 

7. ZAO NAM JE

Sto Crna Gora nije drzava medju drzavama,
sto ne raste demokratija u crnogorskoj stvarnosti,
sto crnogorskoj crkvi nije vraceno crkovno, a princu princevo,
sto se crnogorski narod obmanjuje reformama,poveljama i referendumom,
sto odlaze mladi , inteligentni i skolovani, 
sto je propala ideja o ekoloskoj drzavi,
sto je degradiran cetinjski bijenale,
sto Crnogorci ne zbore crnogorski,
sto se o nama lose pise bez provjere, ko pise i zasto,
i jos jedno sto nam je zao....
 

8. VANDALIZAM U HAZLETONU 

Jednoglasno smo osudili vandalski napad i rusenje crnogorskih spomenika na srpsko- crnogorskom groblju u Hazletonu. Osiguranje je umilo i popravilo grobove i ploce crnogorskih rudara, ali ne moze izbrisati oziljke , sumnje i gorcinu u nasim srcima.
 

9. DUBOKI TRAGOVI;

Najveca tekovina crnogorskih iseljenika u proslom vijeku,u Americi su tradicionalni crnogorski susreti .Najvise su se odrzavali u Pensilvaniji u starom rudarskom gradu Hazletonu.Kad je rudnik prestao da radi, crnogorci su se raselili i susreti su za kratko prestali da se odrzavaju.Najvise zasluga za moderne crrnogorske susrete pripada crnogorskom drustvu'' Crna Gora'' iz Toronta .Konfuzija i ujdurma koja je nastala , krajem proslog vijeka, pojavom B.S. i njegovih'' eksperimenata'' dovela je do prekida ove divne crnogorske tradicije.Crnogorska Asocijacija Amerike i Kanade vec cetvrti put uspjesno organizuje, tradicionalne  crnogorske iseljenicke susrete.Ove godine u suncanom Las Vegasu, okupile su se tri generacije Montenegrina .Ziva rijec je mnoga vrata i srca otvorila
 

10. IDUCI XVI  CRNOGORSKI SUSRETI.

Odlucili smo  da se dogodine u Oktobru mjesecu 2005 odrze tradicionalni crnogorski iseljenicki susreti u HAZLETONU i NJUJORKU.Crnogorska Asocijacija Amerike i Kanade je, kao sto se i vidi, prezivjela sve napade i mediska ukidanja, uspjesno radi i organizuje najvece skupove Crnogoraca u Americi. Vidimo se u starom iseljenickom kraju, kako generacije crnogorskih iseljenika nazivaju Hazleton.
 

Crnogorska Asocijacija Amerike i Kanade 

Radosav Krsikapa

[Index] [Profile] [People] [Geography] [History] [Culture] [Art] [Language] [Religion] [Miscellaneous
[Site-map] [News] [Politics] [Law] [Economy] [Travel] [Sports] [Letters] [Links] [ExYu] [EE&Russia]
 Comments and suggestions are welcome and selected will be published
Copyrights©
webmaster@montenet.org
Montenet 1997
 All rights reserved.
Last updated  Sept. 2004