Izlaganje na naucnom skupu »Crna Gora i Evropa» koje je odrzano u Igalu uz ucesce 19 univerzitetskih profesora iz EU i USA, 11 ambasadora i diplomata evropskih zemalja, 20 profesora iz Podgorice i Beograda,i 20 uglednih slobodnih intelektualaca iz CG.

 Tekst izlaganja

 Vase Ekselencije,cijenjeni znanstvenici sa nekoliko kontinenata

 Zahvaljujemo se na vremenu koje ste, odvojili za nasu Crnogorsku Svjetsku Asocijaciju u cije ime cu govoriti. Apel zapadnim demokratijama, u kojemu su nasi stavovi o crnogorskom pitanju,  smo uputili ili cemo uputiti svim clanicama OUN-a i EU, a imate ga i Vi na raspolaganju.

CSA  je danas aktivni sudionik izgradnje demokratskih odnosa u zemalja svijeta u kojima djeluju njena udruzenja i pojedinci clanovi. Politicko djelovanje svaki clan  udruzenja clana CSA, prema svojim licnim politickim uvjerenjima, ostvaruje dakako u  demokratskome politickom ambijentu zemlje u kojoj zivi. A kada je u pitanju nasa maticna domovina  jedina "stranka" za koju "navijamo" je Crna Gora.Crnogoraca danas ima na svim kontinetima i u svim zemljama.

Kljucni zadatak svih udruzenja koje koordinira CSA je  da okupi Crnogorce u sto vecem broju s prioritetnim zadatkom stvaranja osnova za generacijsko ocuvanje identiteta.  Uostalom, kao i svaki samosvjestan narod u svijetu. Stoga smo uspostavili kontakte s kulturnim, prosvjetnim i znanstvenim institucijama zemalja u kojima zivimo i onih u Crnoj Gori. Time postizemo da se najprominentnije vrijednosti crnogorske kulture u pravom svjetlu predstave gradjanima zemlje u kojoj zivimo, cime poticemo saradnju na kulturnom planu, I stvaramo osnovu ocuvanja crnogorskog bica. Razumije se, to poticanje ne prelazi one granice preko kojih bismo se mijesali u rad institucija sistema dvije drzave. U takvom radu posljednjih godina biljezimo uspjehe, osobito zahvaljajuci
 tome sto smo jasnocom  i javnoscu svojih stavova i djela smanjili destruktivna djelovanja na nase nacionalno bice.

 Organizirani smo u CSA  koja okuplja iseljenike bez obzira na vjeru i naciju a crnogorskog su porijekla. Jedino jos nijesu obuhvaceni gradjani u Srbiji crnogorskog porijekla.

 Tri su nase glavne preokupacije djelovanja:

     1. Stvaramo i razvijamo trajne osnove crnogorskog modernog drustva, a oni su demokratska savremena Crna Gora,ravnopravna clanica OUN-a, jer smo spoznali da nam samo kao takva omogucuje da zaustavimo vjekovni proces odnarodjivanja i asimilacije Crnogoraca po svijetu.

     2. Buduci da nas ljudski nacionalni  identitet ne mozemo uspjesno ocuvati bez maticne drzave, zato smo podrzali sve demokratske snage na istorijskom putu emancipacije gradjana Crne Gore i emancipacije Crne Gore kao drzave i drustva. Taj proces je presao Rubikon i njega niko, i kada bi htio, vise ne moze zaustaviti demokratskim sredstvima.

     Nemamo nikakve sklonosti da se odricemo i stidimo nase proslosti u zajednickoj juznoslavenskoj drzavi. Naprotiv, ponosni smo na sva ona velika djela koja su Crnogorci postigli, u svim domenama drustvenoga i kulturnog zivota, tokom vise od 70 g. ostojanja  te   bivse drzave. Ali smo duzni imati na umu gorko iskustvo omalovazavanja i poricanja naseg nacionalnog identiteta u tom razdoblju, sto se pokazuje u cinjenici da smo za razliku od drugih jugoslavenskih naroda (osim Bosnjaka-Muslimana), koji su u svim zemljama svijeta uz jugoslovenske klubove imali paralelno i svoje nacionalne klubove (Srbi, Hrvati, Slovenci, Makedonci, Albanci) - izgubili  drzavu, svoje  crkve i drustva. Tako je posljednje nacionalno drustvo Crnogoraca bilo osnovano jos davne 1918. g. u sjevernoj Kaliforniji. 

     Slobodna drzava je nas imperativ, jer bez maticne domovine nema ocuvanja identiteta. Pozvali smo i demokratske snage u Srbiji da na najdemokratskiji nacin rijese svoje nacionalno pitanje unutar Srbije kao demokratske drzave - jer je to imperativ nase evropske regije. Bez toga nema demokratske stabilnosti u Evropi.

     3. Svjesni smo toga da bi novi svjetski poredak, uz pozitivne efekte koje donosi tranzicijskim zemljama, mogao ugroziti njihove vitalne interese iskljucivo greskom politickih struktura tih zemalja.

      Nas je stav, kada je u pitanju Crna Gora, da njene vitalne interese niko nema pravo niti smije ugroziti, greske nekih drugih tranzicijskih zemalja zemalja necemo ponoviti.

     Usprkos svim pokusajima razbijanja, koheziona snaga crnogorskog iseljenistva je sve jaca. CSA i sve njene clanice se ne mijesaju u neposredno odlucivanje gradjana Crne Gore da odluce o svojoj sudbini, ali naglasavamo da smo obavezni, po nasoj brojnosti i uticaju (jos je jedna Crna Gora po broju iseljenika, od kojih je dio asimiliran u mnogim zemljama), ublaziti i otklanjati sadasnje TROSTRUKE pritiske na Crnu Goru.

     Danas je nas zadatak je da svim demokratskim sredstvima upozoravamo medjunarodne institucije da se smanje ti pritisci.

 O takvim nasim nastojanjima svjedoce slijedece nase inicijative:

  
      1.      Apel svim clanicama OUN-a u septembru 2000. g u kojem smo se zalozili za
       principijelnu internacionalizaciju crnogorskog pitanja. 

      2. Apel clanicama EU i svim zemljama u Evropi i clanicama Vijeca sigurnosti u februaru 2001., g. kojima smo uputili tekst "Buducnost Crne Gore (Crna Gora i Srbija)".
    
    3.Apel gradjanima Crne Gore, u septembru 2001. g., s upozorenjem o destruktivnom, protucrnogorskom djelovanju nekih stranaka u njoj.

    4. Apel svim clanicama OUN-a i EU u februaru 2002. g., u kojem se obrazlaze i zagovara demokrasko pravo gradjana Crne Gore na referendum o rjesenju drzavnog pitanja.

          O kakvim je TROSTRUKIM pristiscima na Crnu Goru rijec?

    A.    Pozdravili smo demokratske iskorake u Srbiji, ali bas zato ne mozemo  ne osuditi sve nedemokratske pritiske na Crnu Goru koji dolaze iz nje. Njihov izvor vidimo u jako izrazenoj velikosrpskoj propagandi kada je u pitanju Crna Gora. Oni se sastoje u negiranju crnogorske nacije, njenog prava na samoopredeljenje, autonomije pravoslavne crkve, crnogorske vjekovne multi-kulturalnosti i multi-konfesionalnosti.

    B.     Drugi pritisak dolazi od strane dijela medjunarodne zajednice, upravo onog dijela koji nastavlja s politikom koja je saveznicku Crnu Goru kao medjunarodno priznatu drzavu ukinula 1918. g. Kunu se na demokratski pluralizam, a nemaju ga ni u svojim zemljama, kada je o pravnom polozaju nacionalnih manjina u tim zemljama rijec. Crna Gora nije Korzika a Crnogorci nisu Baski. Primjera radi, Jak Shirak i Solana koji zauzimaju visoka mjesta u evropskoj zajednici drzava uzeli su sebi za pravo da ne dozvole emancipaciju crnogorskoga naroda, sto je inace neosporno pravo svakog naroda u Evropi. Za takva stajalista nemaju uporiste ni u jednom dokumentu EU ni u Povelji UN. ONI VISOKO UVAZAVAJU JUGOSLAVENSKOG PREDSJEDNIKA I NJEGOVU ZEMLJU I PRIMILI SU JE U OUN, PREMDA MOJ NAROD I GRADJANI CRNE GORE NISU IZABRALI NI NJEGA NI NJU.

    C.   Treci pritisak koji se ocituje unutar Crne Gore, a dolazi od onih snaga koje su psiholoskim pritiscima ili aktivnim ucescem bile palitelji ratnog ognja na Balkanu, vjerno sluzile Milosevicu, za njega glasale, usle u vladu nepostojece zemlje i hoce da kroje sudbinu naroda cija vecina tu zemlju ne podrzava.

    D.   Za nevjerovati je da mogu u 21 vijeku postojati stranke koje uce vlastiti narod da se odrice svoje nacije i svoje domovine, a on ih izdrzava. Oni dijele Crnu Goru, ideoloski, nacionalno, teritorijalno, plemenski, vjerski, kulturoloski - snaznim i smisljenim psiholoskim i etnickim pritiskom. Crna Gora je vjekovima kao 6-ta drzava u Evropi odolijevala takvim nasrtajima bez icije pomoci. 

    E.   Iako smo zahvalni Solani na zalaganju za uniju  dviju suverenih drzava, ne mozemo se sloziti njegovim prijedlogom ogranicavanja suvereniteta crnogorske drzave  neclanstvom i OUN-u za koje se zalaze svaki narod u evropskoj zajednici drzava. Takav prijedlog nema uporista u zakljuccima EU i njime se  Crna Gora nedemokratski obespravljuje. Zato dizemo svoj glas da se crnogorskome narodu omoguci ono sto je nepobitno demokratsko pravo koje imaju svi evropski narodi.
 

     Sve to ima za posledicu slozenu  situaciju u Crnoj Gori, koja je dosegla  onu kriticnu tacku, nakon koje kao jedini izlaz proizlazi da Crna Gora mora dovrsiti svoju drzavnu suverenost u preostala 2 segmenta, i to slobodnim  REFERENDUMOM, a da Srbija definira svoju drzavu na citavom svom teritoriju, UKLJUCUJUCI I KOSOVO. Neka se tamo srpske i prosrpske stranke politicki bore za srpske svetinje, a neka Crnu Goru ostave
 njenim gradjanima da oni na najdemokratskiji nacin odluce o svojoj evropskoj sudbini. Ako politicke stranke u Srbiji ne mogu  ili nece reci srpskom narodu  kako vide rjesenje statusa Kosova unutar Srbije ne bi smjele Crnu Goru drzati kao taoca vlastitih neuspjeha. Ostaci porazene politike ( koja je prisutna u dijelu stranaka u Crnoj Gori i( «princu” Crnogorske mitropolije Ristu) iz drugog svjetskog rata, mozda mogu lijeciti necije frustracije ali ne mogu zaustaviti progres.

     Javno pozivamo EU i Vijece sigurnosti OUN da sto prije donesu rezoluciju da ni u jednoj zemlji ne mogu postojati stranke fasisoidnih programa koje javno iskazuju govor mrznje (karakteristicni njihovi slogani kojim truju javno mnijenje i raspaljuju destruktivne strasti, su; da u CG "smiju glasati samo pravoslavci", "ovo je Srbija", nazivanje 100.000 Crnogoraca koji su ustali protiv rata ustasama, uz stalno negiranje prava crnogorskog naroda na jezik, crkvu, kulturu i istoriju).

 U ime  generacija mladih crnogorskih iseljenika koji se okupljaju ovo ljeto s mladima iz Crne Gore da izgrade zajedno svoju buducnost pozivam Vas, urucujuci Vam ovaj nas Apel, da ucinite sve da Crna Gora i Srbija kao clanice OUN-a na najdostojanstveniji nacin pokazu svijetu da protekla decenija nije bila  njihova volja nego rezultat sramnog djela manjeg dijela  pripadnika oba naroda "skromnih mogucnosti a bolesnih ambicija". Najbolje cete to uciniti ako podrzite i svestrano se zalozite za ideju o paralelnom provodjenju ustavnih referenduma u objema drzavama, kako bi njihovi gradjani direktno mogli slobodno i odgovorno definirati svoju buducnost, u svojim nacionalnim drzavama-clanicama OUN-a.Jugoslavije vise nema,zato pozivam sve demokratske snage u Crnoj Gori da uloze maksimum napora i tolerancije i dovrse izgradnju suverene drzave i modernog crnogorskog drustva.

 Igalo  16.3.2002                        clan KOCSA dr.sc.Radomir Pavicevic