Ovih dana je u Crnoj Gori nekoliko lica, koja se lazno pretstavljaju kao „crnogorski Otpor“, pokrenulo kampanju usmjerenu na diskreditaciju poznatog crnogorskog istoricara i uglednog intelektualca, prof. dr. Serba Rastodera.  Profesora Rastodera, izmedju ostalog, krive zbog toboznjeg raspirivanja mrznje izmedju bratskih naroda i  pokusavaju blatiti njegov naucni i licni ugled.
    Ove optuzbe na racun gospodina Rastodera su svakako neopravdane.  Dr Rastoder jeste jedan od najzasluznijih crnogorskih istoricara i poznat je van granica svoje domovine.   Svojim naucnim radovima pomagao je otvoriti mnoga tabuizirana pitanja crnogorske istorije, kao prisajedinjenje Crne Gore Srbiji i odmetnicki pokret poslije 1918. godine.  Takodje se bavio pitanjima koja je crnogorska nauka dugo zapostavljala  i koje su svjedocile o bogatoj multikulturnoj proslosti ovih prostora, da spomenemo naprimjer istoriju barske nadbiskupije ili siroku problematiku proslosti crnogorskih Muslimana/Bosnjaka.   Sta vise, profesor Rastoder je medju prvima unio u crnogorsku istorijografiju savremenu metodologiju i moderne naucne pristupe.   Zahvalujuci tome, bar jedan dio crnogorske istorijske nauke predvodjeni dr. Rastoderom je odustao od prevazidjene marksisticke terminologije i fosiliziranog shvatanja crnogorske proslosti kao cisto ratnicke istorije i time se znatno priblizio trendovima savremene svjetske istorijske nauke.  
     Profesor Rastoder jeste covjek koji u svojim radovima niti u licnim sudovima ne daje definitivne odgovore.  Njegovi stavovi nisu kategoricni niti definitivni, ali fleksibilni i otvoreni drugim tumacenjima i naucnim zakljuccima.  Kvaliteti njegovog istorijskog rada i naucnog morala su nesumnjivi i o raspirivanju mrznje ili negativnih emocija kod njega ne moze biti rijeci.  Postavljamo pitanje: o cemu se ovdje zapravo radi?  Ko su oni koji su poceli klevete i histericnu kampanju protiv prof. Rastodera?  Sta im je cilj u ovom trenutku?
    Ne mozemo ovdje kritikovati pojedine pretstavnike takozvanog „crnogorskog Otpora“ jer  nam je njihov identitet, isto kao i vecini crnogorskih gradjana, nepoznat.  Sto je evidentno, jesu prljave metode koje oni upotrijebljavaju ka ostvarivanju svojih ciljeva, ako naravno uopste imaju i drugih ciljeva osim raspirivanja mrznje i blacenja poznatih licnosti crnogorskog javnog zivota.  Ovi ljudi su bukvalno ukrali ime sirom svijeta poznate studentske organizacije koja je dala znatan doprinos svrgavanju rezima Slobodana Milosevica.  Za razliku od Srbije, ispod firme „Otpor“ se u Crnoj Gori kriju oni, koji upotrijebljavaju nacional socialisticke metode identicne ne samo sa onima koje su koristili Milosevicevi sljedbenici u prosloj deceniji, ali uopste sa metodama mladih perjanika komunistickih i fasistickih pokreta, usmjerenih protiv licnih i akademskih sloboda i otvorenog drustva.  Bilo bi, naravno, blize stvarnosti da se ova grupacija zove „crnogorski Hitlerjugend“, sto po svome karakteru i jeste, ali to vjerovatno njenim pripadnicima i ideoloskim vodjama ne zvuci bas tako dobro kao Otpor. 
    Ono sto smeta laznim crnogorskim otporasima nisu stavovi profesora Rastodera.  Njegov naucni i javni rad im je evidentno nepoznat, jer u njemu ne bi mogli naci svjedocanstva o njegovoj toboznjoj mrzni prema Srbima i pravosljavlju.   Profesor Serbo Rastoder im se jednostavno ne svidja vise kao simbol svega sto im se ne svidja u Crnoj Gori. Napada na one koji su pretstavljali modernu, svijetu otvorenu i demokratsku Crnu Goru i branili njen multinacionalni i multikonfesijonalni karakter, sa gotovo ironicnim objasnjenjem da izazivaju nacionalnu, rasnu i vjersku mrznju, je Crna Gora u prosloj deceniji prezivjela vec vise nego dovoljno.  
       Oni koji danas vode kampanju protiv profesora Rastodera su relikt proslosti, one proslosti, kada su beogradski neokomunisti i velikosrbi zajedno sa svojim agilnim crnogorskim satrapima iskoristavali pravoslavne osjecaje velikog broja crnogorskih gradjana i njihove emocijonalne veze sa srpskim narodom sa ciljem da narod Crne Gore sto vise podjele da bi mogli sto duze ostati na vlasti.  Takva politika je na kraju propala, ali njeni ostaci, kao sto je takozvani crnogorski Otpor, koji se vodi identicnim metodama i upotrijebljava slicnu retoriku, su jos ostali.
     Vjerujemo da ce u ovom vremenu kada se kroji sudbina Crne Gore i odlucuje o karakteru njenog drustva u novom milenijumu, u vremenu kada se rijesava pitanje da li ce Crna Gora postati moderna gradjanska drzava ili istorijski skanzen ciji ce temelji pocivati na faktorima kao sto su vjerska, nacionalna, partijska ili cak plemenska pripadnost, gradjani Crne Gore prepoznati one koji stvarno sire nacionalnu mrznju od onih koji su znatno doprinijeli modernizaciji i otvaranju crnogorskog drustva svijetu i da ce one druge stititi i braniti od svih napada.

Dr. Pavel Hradecny, istoricar,
Akademija nauka Ceske republike, Prag 

Frantisek Sistek, analiticar, student postdiplomskih studija – istorija,
Srednjeevropski univerzitet, Budimpesta

Filip Tesar, etnograf i analiticar,
Institut za medjunarodni odnosi, Prag

Bohdana Dimitrovova, student postdiplomskih studija – nacionalizam,
Srednjeevropski univerzitet, Budimpesta

Matyas Zrno, novinar,
nedjeljnik Respekt, Prag
 

Montenet.org:  Kao sto zna veliki broj citalaca koji su nam se javljali, komentari citalaca su dobrodosli.  Montenet.org ne prezentuje vecinu komentara koje su licne prirode. Medjutim, ukoliko neko zeli da komentarise ili sugerise teme koje bi mogle biti od interesa citaocima, Monenet.org ce ih okaciti na "http://www.montenet.org/home/letters.htm" po redu u kojem stizu. Mozda je jos jednostavnije ako oni koji hoce da posalju komentar dvostruko pritisnu misa na rijec 'comments', a ukoliko hoce da vide komentare pritisnu misa na rijec  'published' koje se nalaze na dno svake stranice Montenet.org. Alternativno, komentari se mogu poslati na e-mail adresu webmaster@montenet.org.