Ovo reagovanje se odnosi samo na iznesene stavove autorke A. Pecaric , 
objavljene u listu
„Hrvatski obzorâ€?, a nikako na Montenet  koji je samo integralno prenio 
pisanje gore pomenutog lista.
Nekome, ko se rodio i odrastao daleko od Boke,ili nema medju Bokeljima 
rodjaka, prijatelja ili bar poznanika, mogao bi citajuci tekstove A. Pecaric, 
pomislit da je njena slika polozaja katolika „Hrvataâ€? u Boki autenticna. 
Iako je njena prica o ugrozenosti „sunarodnikaâ€? van granica „lijepe 
njihoveâ€? namijenjena velikohrvatskim nacionalistima, kojima sticanjem 
zasebne hrvatske drzave i „rijesenjem srpskog pitanja u Hrvatskojâ€?, 
ponestaje hrane za 
njihove uvijek gladne nacionalisticke stomake, ipak ne treba potcijeniti 
stetnost ovakvih tekstova po medjukonfesionalne odnose u Boki.
Osvrnut cu se samo na par stavova gospodje Pecaric u njenim tekstovima. 
Vrlo je licemjerno zgrazavat se nad velikosrpskom propagandom i pokusajima 
asimilacije pravoslavnih Crnogoraca, a istovremeno to isto cinjet sa 
katolickim Crnogorcima u Boki.
Licemjerno je i izrazavat razumijevanje za otpor Crnogoraca prema 
poistovjecavanju
Pravoslavlja sa Srpstvom, a istovremeno Katolicanstvo u Boki poistovjecivati 
sa Hrvatstvom,
i jos gore nazvati Boku hrvatskom zemljom. Hrvatski i srpski velikodrzavni 
projekti su na 
prostoru Boke stari ,taman toliko koliko jedan prosjecan bor ili palma u 
mojoj Dobroti,a to je 
100-150 godina. U vrijeme njihovih nacionalromantizama, polovinom prosloga 
vijeka, oba 
nacionalna projekta su ostvarili zavidne rezultate na asimilaciji susjednih 
istovjernih  i 
nedovoljno samobitnih slovenskih naroda,upravo zbog bezrezervne podrske 
pravoslavne i
katolicke Crkve. Isto tako nije nikakvo cudo sto su oba projekta polomili 
zube o tvrdi orah
crnogorskog identiteta utemeljenog i na katolickoj i pravoslavnoj tradiciji i 
shodno tome , ne 
postoji potreba „otimanja bilo cije kulturne tradicijeâ€? u Boki , jer ih 
obije njeni stanovnici 
dozivljavaju kao svoje. A. Pecaric isto tako moze da pretpostavi zasto Boka 
nije 1941-e pripala NDH, iako je ta hrvatska kvazi-drzava bila vjerni 
saveznik talijanskih fasista i najmocnijeg vojnog savezau svijetu,i neumorno 
na tome insistirala. Talijani(Venecijanci)
su Bokom vladali 400 godinai svakako dobro znali kome Boka NE pripada i tako 
i odgovorili na hrvatske zahtjeve. Gosp. Pecaric naglasava da je narod Boke 
sa strahom docekao oslobodjenje 1944-te godine. Neki,ciji je gosp. Pecaric 
danas advokat,sigurno jesu, zbog njihovog paradiranja Kotorom u ustaskim 
uniformama ili ucestvovanja u pozivima konavoskim i dubrovackim ustasama da 
udju u Boku i rijese problem prisustva pravoslavaca
u njoj na nacin na koji su to u NDH rijesavali. Medjutim ta grupa katolickih 
Bokelja se ne 
moze poistovjecivati sa „narodom Boke�.
Ne stoji ni konstatacija gosp. Pecaric o nepovratku svrsenih studenata 
„Hrvata� u Boku.
Licno znam da ogromna vecina mojih skolskih drugova katolicke 
vjeroispovijesti nakon
zavrsenih studija zivi u nasem rodnom Kotoru, a ja ,kao Crnogorac pravoslavne 
vjere,koji bih po misljenju gosp. Pecaric, trebao da imam u drzavi Crnoj Gori 
najvece moguce privilegije,
se nijesam vratio kao svrseni student u rodni grad. Isto tako kao covjek 
koji, kako u blizoj porodici , tako i medju prijateljima i kumovima,ima puno 
katolika od njih samih znam da 
samo jedan mali dio njih ima istinsko hrvatsko porijeklo (potomci drzavnih 
cinovnika Austro-Ugarske carevine koji su sluzbovali u Boki i tu osnovali 
porodice i ostali da zive).
Oni su u Boki isto toliko zastupljeni koliko i katolici ceskog, austrijskog, 
talijanskog, madjarskog, slovackog i slovenackog porijekla . Oni katolici 
koji ne pripadaju ovom doseljenickom dijelu , imaju u svojoj porodicnoj 
tradiciji i sjecanju sa kojom su pravoslavnom porodicom u srodstvu i ko su im 
zajednicki preci.
S obzirom da se hrvatska velikodrzavna azdaja nije zasitila ni takvim 
zalogajima kao sto su 
Dalmatinci, Istrani, Neretljani i djelimicno Humljani, mi Crnogorci mozemo 
joj kao i 
velikosrpskoj azdaji , obecat samo „BORBU NEPRESTANUâ€? (naravno u granicama 
demokratske rasprave potkrijepljene argumentima i osnovnim poznavanjem 
situacije).
 

Dr Nenad Popovic
MONTEURO -- Udruzenje Crnogoraca Zapadne Evrope u osnivanju
MONTEURO@AOL. com
 
 
 

Montenet.org:  Kao sto zna veliki broj citalaca koji su nam se javljali, komentari citalaca su dobrodosli.  Montenet.org ne prezentuje vecinu komentara koje su licne prirode. Medjutim, ukoliko neko zeli da komentarise ili sugerise teme koje bi mogle biti od interesa citaocima, Monenet.org ce ih okaciti na "http://www.montenet.org/home/letters.htm" po redu u kojem stizu. Mozda je jos jednostavnije ako oni koji hoce da posalju komentar dvostruko pritisnu misa na rijec 'comments', a ukoliko hoce da vide komentare pritisnu misa na rijec  'published' koje se nalaze na dno svake stranice Montenet.org. Alternativno, komentari se mogu poslati na e-mail adresu webmaster@montenet.org.