Reagovanja
Welcome to MONTENET the window with a view of MONTENEGRO
 
Index of montenet home page 
 
 
Profile of Montenegro
People of Montenegro
Geography of Mpntenegro
Short History of Montenegro
Montenegrin Culture
Language in Montenegro
Religions in Montenegro
Montenegrin Arts
Montenet Press Cut
Politics in Montenegro
Montenegrin Law
Montenegrin Economy
Travel to Montenegro
Sports in Montenegro
Links to ex Yugoslav Republics
East Europe and Russia
Links to Montenegrin Sites
Site Map of Montenet
Letters&Comments&Suggestions
Miscellaneous
 
                
Inauguralni govor Mila Djukanovica (15.01.98)

Milo Djukanovic - Novi predsjednik Crne GorePlavi Dvorac - Rezidencija predsjednika Crne Gore    ,,Postovani Predjsednice Skupstine Republike Crne Gore, Postovani Predsjednice Savezne vlade SRJ, Postovani poslanici, Postovani ministri, Postovani vjerski velikodostojnici, Ekselencije, Postovani gosti, Postovani gradjani Cetinja i Crne Gore, Gospodje i gospodo, Sa osjecanjem ponosa i casti preuzimam duznost Predsjednika Republike Crne Gore. Moja osjecanja prozeta su i najvisom drzavnickom i ljudskom odgovornoscu. Jednako i obaveznoscu pred sadasnjim trenutkom i buducnoscu Crne Gore, kao i prema crnogorskoj slavnoj proslosti. Nigdje se to ogromno i vitesko breme crnogorske istorije ne osjeca kao ovdje, na Cetinju, nasoj drevnoj prestonici, koja je odavno vise nego simbol Crne Gore i njene drzavnosti. Osjecaj ponosa i istorijske  odgovornosti utoliko je veci sto na duznost Predsjednika Republike Crne Gore stupam na neosvojivom kamenu Svetog Petra Cetinjskog, pjesnickog genija Njegosevog, drzavnika  velikana Knjaza Danila i Kralja Nikole, na cestitom biljegu lovcenskom, pod kojim je crnogorska vladarska kuca Petrovica-Njegosa casno stolovala vise od dva vijeka, duze nego ijedna dinastija kod Juznih Slovena. Osjecam i visoku odgovornost, klanjajuci se danas na Cetinju, crnogorskim vitezovima, junacima i mucenicima, vladikama i duhovnicima, drzavnicima i zakonodavcima, mudracima i pjesnicima, koji su vjekovima uzdizali slavu i cast Crne Gore. I zublju nade i vjere u crnogorsku postojanost odrzali, medju narodima i svijetom pronijeli. Nama ostaje njihovo tesko, radosno i prelijepo zavjestanje.  Gospodje i gospodo, Moja pobjeda na predsjednickim izborima izraz je daljeg jacanja demokratskih snaga Crne Gore, okupljenih na programu slobodnog, demokratskog i otvorenog drustva, drustva ekonomskih reformi i punog dijaloga sa svijetom. To je danas najvazniji kapital Crne Gore. Time je uspostavljena demokratska matica crnogorskog drustva, definisan imenitelj nacionalnih i drzavnih interesa. Sporazum Vlade i opozicionih parlamentarnih stranaka dao je snazan impuls tom istorijskom i nezaustavljivom procesu. Demokratija je nasa buducnost. Ona se stalno provjerava i nalazi pred sudom narodnog dobra, ali i mnogih predrasuda, iskusenja, inercija proslog i nerazumijevanja novog, sto potvrdjuju i nasi dani. Iskreno opredjeljenje za demokratiju i moderno i efikasno drustvo vec je ucinilo Crnu Goru subjektom novih reformskih tokova na Balkanu. Time se presudno utice na unapredjenje gradjanske koncepcije drzave Crne Gore i na najbolji nacin potvrdjuje pripadnost evropskom duhu integracije i afirmisanim medjunarodnim standardima ljudskih sloboda i prava. Nezamjenjljivom vrijednoscu Crne Gore smatram to sto smo uspjeli da ocuvamo i ojacamo medjunacionalnu i medjuvjersku toleranciju, i sto manjinski narodi Crnu Goru osjecaju i zele da izgradjuju kao svoju drzavu. Crna Gora, mala drzava velike drzavne tradicije, nalazi se na razmedji dvije civilizacije, dva istorijski razlicito utemeljena i cesto suprotstavljena pogleda na svijet. Crna Gora pripada tim obijema civilizacijama: i slovensko-pravoslavnoj, i mediteransko-evropskoj. U drugim uslovima, lisenim balkanskih velikodrzavnih iluzija, to bi trebalo da bude i objektivno jeste, prednost i bogatstvo Crne Gore. Uprkos datim okolnostima, naslijedjenim i aktuelno politicki konstruisanim, danas  kada ekonomski, kulturni i drugi interesi smanjuju i brisu istorijske razlike i razloge sukoba izmedju ta dva svijeta  Crna Gora mora imati snage i pameti da osmisli svoje mjesto u prostoru gdje se ti razliciti svjetovi srecno i harmonicno susrijecu, prozimaju i nadopunjuju. Jacajuci i nadogradjujuci i tako, po savremenom evropskom uzoru, sopstvenu, crnogorsku autenticnost. Takvo mjesto, pogotovo na ovakvom, posljednjim ratom izdrobljenom i cesto sukobljenom Balkanu, ne moze biti prijetnja ni steta za bilo koga. A kulturno je dostignuce i nesumnjivi znak sveukupnog prosperiteta, i za Crnu Goru i za druge narode. Ne samo na Balkanu. U tome je, najzad, sadrzan i najbolji crnogorski doprinos neophodnoj razvojnoj i medjunarodnoj emancipaciji Savezne Republike Jugoslavije. To je bio, jeste i bice prioritet moje drzavne politike. Gospodje i gospodo, Preuzimam duznost predsjednika Republike Crne Gore u vremenu velikih iskusenja i ne jednog raskrsca. Zivimo u periodu kada dublje nego ikada moramo da razmislimo gdje smo, zasto smo tu gdje jesmo, i kuda idemo? Svjedoci smo i ucesnici dva paralelna istorijska kretanja: raspada drzave Jugoslavije u kojoj je Crna Gora bila od njenog stvaranja 1918. godine i raspada komunistickog sistema u kome je Crna Gora provela skoro pet decenija.

    To nasa iskusenja u mnogo cemu cini slozenijim od bilo kojih prethodnih. Ali, to nikoga ne opravdava, pa ni Crnu Goru, da sustinska pitanja svoga vremena, danas i svoje sudbine, zaobilazi i precutkuje. Zato  umjesto lazne dileme za ili protiv Savezne Republike Jugoslavije  danas moramo da se zapitamo: zasto su i Crna Gora i Savezna Republika Jugoslavija  prema svim pokazateljima savremenog razvoja i kulture, na samom zacelju evropskih drzava? Ili: zasto je Crna Gora s vise spokoja ocekivala 'osvit 20. vijeka', nego sto iscekuje prelaz u 21 vijek i treci milenijum? Bez tacnih, i ne manje vazno, pravovremenih odgovora, na ova i mnoga druga pitanja, tesko da moze biti drzave Crne Gore. 

      Ali: bez ravnopravne drzave Crne Gore, jos manje moze biti Savezne Republike Jugoslavije. Mnogi ne razumiju, ili ne zele da hsvate, da je pitanje crnogorske drzavnosti i ravnopravnosti Crne Gore u jugoslovenskoj federaciji, uveliko prevazislo moci odlucivanja bilo kojeg pojedinca u Crnoj Gori ili izvan nje. Stasavaju nove, mlade, obrazovane i odvazne generacije, koje taj najvisi mandat  svoje crnogorske tradicije, svojih zivota i buducnosti svoje djece  odlucno odbijaju da bezuslovno prenesu na bilo koga. To su pokazali posljednji predsjednicki izbori u Crnoj Gori. Gospodje i gospodo, Moja predsjednicka inauguracija, i danas na Cetinju, odvija se u uslovima drzavne krize Savezne Republike Jugoslavije. To nije drzavna kriza Crne Gore. To je kriza savezne drzave. Crna Gora tu krizu nicim nije ni izazvala ni podstakla. Niti podstice. Crna Gora ne trazi vise drzavnog prava od dogovornog i ustavima, crnogorskim i saveznim, utvrdjenog i zagarantovanog. Crna Gora se svjesno, slobodno izrazenom voljom svojih gradjana, odrekla mnogih atributa klasicne drzavnosti. Sve zarad uvjerenja  koje i sa ovog mjesta dijelim i podrzavam  da je zajednicka drzava Srbije i Crne Gore u najboljem interesu i Srbije i Crne Gore; i srpskog i crnogorskog naroda i svih nasih gradjana. Zahtjevi Crne Gore prema saveznoj drzavi nicim i ni u cemu nijesu usmjereni protiv interesa Srbije. Crna Gora jedino smatra da SR Jugoslavija treba da ispuni ugovorne i druge obaveze koje je svojevremno preuzela pred medjunarodnom zajednicom. Pocev od Dejtonskog sporazuma i ostalih uslova za uklanjanje tzv. spoljnog zida sankcija. 
 
Kako bi Crna Gora i Srbija sto prije zakoracile u savremeni i razvijeni svijet, u medjunarodne politicke, finansijske i druge institucije, na put brzeg razvoja, kvalitetnijeg zivota i sto skorijeg blagostanja. U suprotnom, jedino je sigurno dalje i sve dublje nazadovanje i Srbije i Crne Gore. Sa nesagledivim, mogucno i tragicnim posljedicama. Zelim da naglasim: u cjelokupnoj svojoj istoriji srpski narod i Srbija nijesu imali, niti imaju, iskrenijeg i pouzdanijeg prijatelja od Crne Gore. Tako je bilo, tako jeste, tako ce biti i za mog predsjednickog mandata i upravljanja Crnom Gorom. O promjeni drzavnog statusa Crne Gore u zajednickoj drzavi, medjutim, moze da odlucuje i odluci samo crnogorski narod, odnosno gradjani Crne Gore. Niko drugi. Ni u Crnoj Gori ni izvan Crne Gore. Gospodje i gospodo, Crna Gora ne zeli sama. I nece sama. Svjesni smo da samo ubrzanim materijalnim razvojem snage demokratije mogu odnijeti prevagu nad silama dogmatizma i jednoumne ideoloske proslosti, karakteristicnim za zemlje istocnoevropske tranzicije, pa i za Crnu Goru. Crna Gora je svojom visevjekovnom borbom za slobodu, vjerujem, zasluzila odgovarajucu podrsku slobodnog svijeta. Crna Gora nije nikada vodila
osvajacki rat. U oba svjetska rata Crna Gora se bez dvoumljenja borila na strani velike saveznicke demokratske koalicije. Najbolji sinovi Crne Gore  od rovova Spanije do Pacifika  ugradili su svoju mladost i svoje zivote i u temelje evropske slobode. Crna Gora je medju prvima prihvatila zastavu borbe protiv nacizma i fasizma. Nalazimo se na Cetinju, gradu  heroju antifasistickog rata. Crna Gora ostaje vjerna sustinskim vrijednostima, starim i novim, evropskog drustva i kulture. Iza nas je jedan tragican kraj prethodne Jugoslavije, ali i dolazeca nada novog razumijevanja i saradnje drzava nastalih na tom prostoru, u koje Crna Gora vjeruje, i u koje ja licno vjerujem. Slijedeci upravo te i takve vrijednosti i opredjeljenja, izjavljujem odlucnost da budem Predsjednik svih gradjana Crne Gore. 
 
Moja ruka saradnje i dijaloga stajace ispruzena prema svima, podjednako i prema politickim neistomisljenicima. Uzdajuci se u povjerenje, podrsku i svestranu talentovanost crnogorskog naroda, i svih gradjana Crne Gore, danas preuzimam svetu obavezu da do kraja doprinesem da se Crna Gora  kao ravnopravna clanica jugoslovenske federacije  sto prije preobrazi u prosperitetnu i demokratsku evropsku drzavu. Hvala vam!''  (FONET).  

 
 
 
   
 
 
 
[Index] [Profile] [People] [Geography] [History] [Culture] [Art] [Language] [Religion] [Miscellaneous
[Site-map] [News] [Politics] [Law] [Economy] [Travel] [Sports] [Letters] [Links] [ExYu] [EE&Russia] 
 
 Comments and suggestions are welcome and selected will be published 
 Copyrights©
webmaster@montenet.org
Montenet 1997 
 
 All rights reserved.
Last updated  August 1997