 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
Na osnovu Amandmana LXXXII tacka l. stav 7. na Ustav Republike Crne Gore, Skupstina Republike Crne Gore, na sjednici odrzanoj l2. oktobra l992. godine, donijela je
Proglasava se Ustav Republike Crne Gore, koji je usvojila Skupstina Republike Crne Gore na sjednici odrzanoj l2. oktobra l992. godine.
Broj 02Ù2893
Podgorica, l2. oktobra l992. godine
SKUPSTINA REPUBLIKE CRNE GORE
Predsjednik,
Dr Risto Dj. Vukcevic, s.r.
Na osnovu istorijskog prava crnogorskog naroda na sopstvenu drzavu stecenog u vjekovnim borbama za slobodu;
na osnovu privrzenosti gradjana Crne Gore slobodi, demokratiji, jednakosti medju ljudima i prijateljstvu medju narodima;
na osnovu uvjerenja da je priroda izvor zdravlja, duhovnosti i kulture ljudskog roda, a drzava cuvar svetinje i cistote prirode;
na osnovu odluke gradjana da Crna Gora, kao suverena i ravnopravna republika, nastavi da zivi u zajednickoj drzavi Jugoslaviji Ù
Skupstina Republike Crne Gore, u teznji da trajno obezbijedi i ucvrsti blagodeti mira, covjecnosti, pravde i slobode,
usvaja i proglasava
Drzava
Crna Gora je demokratska, socijalna i ekoloska drzava.
Crna Gora je republika.
Crna Gora je clanica Savezne Republike Jugoslavije.
Suverenost
Crna Gora je suverena u pitanjima koja nije prenijela u nadleznost Savezne Republike Jugoslavije.
Suverenost pripada gradjanima.
Gradjani ostvaruju vlast neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika.
O promjeni drzavnog statusa, oblika vladavine i promjeni granice ne moze se odlucivati bez prethodno sprovedenog referenduma gradjana.
Demokratija
Ne moze se uspostaviti niti priznati vlast koja ne proistice iz slobodno izrazene volje gradjana.
Vladavina prava
Drzava pociva na vladavini prava.
Vlast je vezana Ustavom i zakonom.
Podjela vlasti
Vlast u Crnoj Gori uredjuje se po nacelu podjele vlasti na zakonodavnu, izvrsnu i sudsku.
Zakonodavnu vlast vrsi Skupstina, izvrsnu vlast Vlada, a sudsku vlast sudovi.
Crnu Goru predstavlja predsjednik Republike.
Ustavnost i zakonitost stiti Ustavni sud.
Drzavni simboli
Crna Gora ima grb, zastavu i himnu.
Glavni grad
Glavni grad Crne Gore je Podgorica.
Prestonica
Prestonica Crne Gore je Cetinje.
Teritorija
Teritorija Crne Gore je jedinstvena i neotudjiva.
Crna Gora se teritorijalno organizuje u opstine.
Jezik i pismo
U Crnoj Gori u sluzbenoj upotrebi je srpski jezik ijekavskog izgovora.
Ravnopravno je cirilicko i latinicko pismo.
U opstinama u kojima vecinu ili znacajan dio stanovnistva cine pripadnici nacionalnih i etnickih grupa u sluzbenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma.
Drzavljanstvo
U Crnoj Gori postoji crnogorsko drzavljanstvo.
Niko ne moze biti lisen crnogorskog drzavljanstva, niti prava da promijeni to drzavljanstvo.
Vjeroispovijesti
Pravoslavna crkva, Islamska vjerska zajednica, Rimokatolicka crkva i druge vjeroispovijesti su odvojene od drzave.
Vjeroispovijesti su ravnopravne i slobodne u vrsenju vjerskih obreda i vjerskih poslova.
Vjeroispovijesti samostalno uredjuju svoju unutrasnju organizaciju i vjerske poslove, u granicama pravnog poretka.
Drzava materijalno pomaze vjeroispovijesti.
Zakonodavstvo
Zakonom se, u skladu sa ustavom, uredjuju:
- nacin ostvarivanja sloboda i prava ako je to neophodno za njihovo ostvarivanje;
- nacin osnivanja, organizacija i nadleznost organa vlasti i postupak pred tim organima ako je to neophodno za njihovo funkcionisanje;
- sistem lokalne samouprave;
- druga pitanja od interesa za Republiku.
Granice sloboda
U Crnoj Gori slobodno je sve sto Ustavom i zakonom nije zabranjeno.
Svako je obavezan da se pridrzava Ustava i zakona.
Javni funkcioner obavezan je da savjesno i cestito obavlja funkciju i odgovoran je za to. HOME
Osnov
Slobode i prava ostvaruju se na osnovu ustava.
Sloboda i jednakost
Gradjani su slobodni i jednaki, bez obzira na bilo kakvu posebnost ili licno svojstvo.
Svi su pred zakonom jednaki.
Nepovredivost
Slobode i prava su nepovredivi.
Svako je obavezan da postuje slobode i prava drugih.
Zloupotreba sloboda i prava protivustavna je i kaznjiva.
Zastita
Svako ima pravo na jednaku zastitu svojih sloboda i prava u zakonom utvrdjenom postupku.
Pravo zalbe
Svakome se jamci pravo na zalbu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se rjesava o njegovom pravu ili na zakonu zasnovanom interesu.
Pravna pomoc
Svako ima pravo na pravnu pomoc.
Pravnu pomoc pruzaju advokatura, kao samostalna i nezavisna sluzba i druge sluzbe.
@ivotna sredina
Svako ima pravo na zdravu zivotnu sredinu i na blagovremeno i potpuno obavjestavanje o njenom stanju.
Svako je obavezan da cuva i unapredjuje zivotnu sredinu. HOME
Nepovredivost licnosti
Jamci se nepovredivost fizickog i psihickog integriteta covjeka, njegove privatnosti i licnih prava.
Jamci se dostojanstvo i sigurnost covjeka.
Smrtna kazna
@ivot covjeka je neprikosnoven.
Smrtna kazna moze se ropisati i izreci samo za najteze oblike teskih krivicnih djela.
Lisenje slobode
Svako ima pravo na licnu slobodu.
Lice liseno slobode mora odmah biti obavijesteno, na svom jeziku ili na jeziku koji razumije, o razlozima lisenja slobode.
Lice liseno slobode istovremeno mora biti upoznato da nije duzno nista da izjavi.
Na zahtjev lica lisenog slobode organ je duzan da o lisenju slobode odmah obavijesti njegove najblize.
Lice liseno slobode ima pravo da njegovom saslusavanju prisustvuje branilac koga izabere.
Nezakonito lisavanje slobode je kaznjivo.
Pritvor
Lice za koje postoji osnovana sumnja da je izvrsilo krivicno djelo moze, na osnovu odluke nadleznog suda, biti pritvoreno i zadrzano u pritvoru, samo ako je to neophodno radi vodjenja krivicnog postupka.
Pritvorenom licu mora se uruciti obrazlozeno rjesenje u casu pritvaranja ili najdocnije u roku od 24 casa od pritvaranja. Protiv ovog rjesenja to lice ima pravo zalbe, o kojoj sud odlucuje u roku od 48 casova.
Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkrace vrijeme.
Pritvor moze trajati po odluci prvostepenog suda najduze tri mjeseca od dana pritvaranja. Ovaj rok se moze odlukom viseg suda produziti jos za tri mjeseca. Ako se do isteka tih rokova ne podigne optuznica, okrivljeni se pusta na slobodu.
Pritvor maloljetnika ne moze trajati duze od 60 dana.
Postovanje licnosti
Jamci se postovanje ljudske licnosti i dostojanstva u krivicnom i svakom drugom postupku, u slucaju lisenja, odnosno ogranicenja slobode i za vrijeme izvrsavanja kazne.
Zabranjeno je i kaznjivo svako nasilje nad licem koje je liseno slobode, odnosno kojem je sloboda ogranicena, kao i svako iznudjivanje priznanja i izjava.
Zastita fizickog integriteta
Niko ne smije biti podvrgnut mucenju, ponizavajucem kaznjavanju i postupanju.
Zabranjeno je vrsiti na covjeku, bez njegove dozvole, medicinske i druge oglede.
Nacelo zakonitosti
Niko ne moze biti kaznjen za djelo koje, prije nego sto je ucinjeno, nije bilo predvidjeno zakonom ili propisom zasnovanom na zakonu kao kaznjivo djelo, niti mu se moze izreci kazna koja za to djelo nije bila predvidjena.
Krivicna djela i krivicne sankcije odredjuju se zakonom.
Niko ne moze biti smatran krivim za krivicno djelo dok to ne bude utvrdjeno pravosnaznom odlukom suda.
Naknada stete
Lice koje je neosnovano liseno slobode ili je neosnovano osudjeno ima pravo na naknadu stete od drzave.
Pravo na odbranu
Svakome se jamci pravo na odbranu i pravo da uzme branioca pred sudom ili drugim organom nadleznim za vodjenje postupka.
Blazi zakon
Krivicna i druga kaznjiva djela utvrdjuju se i kazne za njih izricu po zakonu ili propisu zasnovanom na zakonu koji je vazio u vrijeme izvrsenja djela, osim ako je novi zakon ili propis zasnovan na zakonu blazi za ucinioca.
Ne bis in idem
Niko ne moze dva puta odgovarati za isto kaznjivo djelo.
Kretanje i nastanjivanje
Gradjaninu se jamci sloboda kretanja i nastanjivanja.
Sloboda kretanja i nastanjivanja moze se ograniciti samo ako je to neophodno za vodjenje krivicnog postupka, sprecavanje sirenja zaraznih bolesti ili za odbranu Savezne Republike Jugoslavije.
Stan
Stan je nepovrediv.
Sluzbeno lice smije uci u stan ili druge prostorije protiv volje njegovog drzaoca i u njima vrsiti pretres na osnovu odluke suda.
Pretres se vrsi u prisustvu dva svjedoka.
Sluzbeno lice smije uci u tudji stan ili druge prostorije i bez odluke suda i vrsiti pretres bez prisustva svjedoka ako je to neophodno radi neposrednog hvatanja ucinioca krivicnog djela ili radi spasavanja ljudi i imovine.
Tajna pisma
Tajna pisma i drugih sredstava opstenja je nepovrediva.
Od nacela nepovredivosti tajne pisma i drugih sredstava opstenja moze se odstupiti na osnovu odluke suda ako je to neophodno za vodjenje krivicnog postupka ili za odbranu Savezne Republike Jugoslavije.
Podaci o licnosti
Jamci se zastita podataka o licnosti.
Zabranjena je upotreba podataka o licnosti van namjene za koju su prikupljeni.
Svako ima pravo da bude upoznat sa prikupljenim podacima o licnosti koji se na njega odnose, kao i pravo na sudsku zastitu u slucaju njihove zloupotrebe. HOME
Biracko pravo
Gradjanin Crne Gore koji je navrsio l8 godina zivota ima pravo da bira i da bude biran.
Biracko pravo se ostvaruje na izborima.
Biracko pravo je opste i jednako.
Izbori su slobodni i neposredni, a glasanje je tajno.
Inicijativa, predstavka i peticija
Svako ima pravo da pokrene inicijativu, podnese predstavku, peticiju ili predlog drzavnom organu i da dobije odgovor.
Niko ne moze biti pozvan na odgovornost, niti trpjeti druge stetne posljedice zbog stavova iznijetih u inicijativi, predstavci, peticiji ili predlogu, osim ako je time ucinio krivicno djelo.
Slobode covjeka
Jamci se sloboda ubjedjenja i savjesti.
Jamci se sloboda misli i javnog izrazavanja misljenja, sloboda vjerovanja, javnog ili privatnog ispovijedanja vjere, kao i sloboda izrazavanja nacionalne pripadnosti, kulture i upotrebe svog jezika i pisma.
Niko nije obavezan da se izjasnjava o svom misljenju, vjeri i nacionalnoj pripadnosti.
Sloboda stampe
Jamci se sloboda stampe i drugih vidova javnog obavjestavanja.
Gradjani imaju pravo da u sredstvima javnog obavjestavanja izrazavaju i objavljuju svoja misljenja.
Izdavanje novina i javno obavjestavanje drugim sredstvima dostupno je svima, bez odobrenja, uz upis kod nadleznog organa.
RadioÙdifuzni sistem uredjuje se zakonom.
Odgovor, ispravka, naknada stete
Jamci se pravo na odgovor i pravo na ispravku objavljenog netacnog podatka ili obavjestenja, kao i pravo na naknadu stete prouzrokovane objavljivanjem netacnog podatka ili obavjestenja.
Cenzura stampe
Zabranjena je cenzura stampe i drugih vidova javnog obavjestavanja.
Rasturanje stampe
Niko ne moze sprijeciti rasturanje stampe i sirenje drugih obavjestenja, osim ako se odlukom suda utvrdi da se njima poziva na nasilno rusenje ustavnog poretka, narusavanje teritorijalne cjelokupnosti Crne Gore i Savezne Republike Jugoslavije, krsenje zajamcenih sloboda i prava, ili izaziva nacionalna, rasna ili vjerska mrznja i netrpeljivost.
Sloboda govora
Jamci se sloboda govora i javnog istupanja.
Sloboda zbora
Gradjanima se jamci sloboda zbora i drugog mirnog okupljanja, bez odobrenja, uz prethodnu prijavu nadleznom organu.
Sloboda zbora i drugog mirnog okupljanja gradjana moze se privremeno ograniciti odlukom nadleznog organa radi sprecavanja ugrozavanja zdravlja i morala ili radi bezbjednosti ljudi i imovine.
Sloboda udruzivanja
Gradjanima se jamci sloboda politickog, sindikalnog i drugog udruzivanja i djelovanja, bez odobrenja, uz upis kod nadleznog organa.
Drzava pomaze politicka, sindikalna i druga udruzenja, kad za to postoji javni interes.
Zabrana organizovanja
Zabranjeno je politicko organizovanje u drzavnim organima.
Profesionalni pripadnici policije ne mogu biti clanovi politickih stranaka.
Sudije, sudije Ustavnog suda i drzavni tuzilac ne mogu biti clanovi organa politickih stranaka.
Tajne i paravojne organizacije
Zabranjeno je djelovanje politickih, sindikalnih i drugih organizacija koje je usmjereno na nasilno rusenje ustavnog poretka, narusavanje teritorijalne cjelokupnosti Crne Gore i Savezne Republike Jugoslavije, krsenje zajamcenih sloboda i prava covjeka i gradjanina ili izazivanje nacionalne, rasne, vjerske i druge mrznje ili netrpeljivosti.
Zabranjeno je osnivanje tajnih organizacija i neregularnih vojski.
Neravnopravnost i netrpeljivost
Protivustavno je i kaznjivo svako izazivanje i podsticanje nacionalne, rasne, vjerske i druge neravnopravnosti, kao i izazivanje i raspirivanje nacionalne, rasne, vjerske i druge mrznje ili netrpeljivosti.
Gradjani i medjunarodne organizacije
Gradjani imaju pravo ucesca u regionalnim i medjunarodnim nevladinim organizacijama.
Gradjani imaju pravo obracanja medjunarodnim institucijama radi zastite svojih sloboda i prava zajamcenih Ustavom. HOME
Svojina
Jamci se pravo svojine.
Niko ne moze biti lisen prava svojine niti mu se pravo svojine moze ograniciti, osim kada to zahtijeva javni interes utvrdjen zakonom ili na osnovu zakona, uz naknadu koja ne moze biti niza od trzisne.
Nasledjivanje
Jamci se pravo nasledjivanja.
Privredjivanje i preduzetnistvo
Jamci se sloboda privredjivanja i sloboda preduzetnistva.
Zabranjeni su svaki akt i radnja kojima se stvara ili podstice monopolski polozaj i sprecava trzisno privredjivanje.
Ogranicavanje svojine i privredjivanja
Pravo svojine i sloboda privredjivanja mogu se ograniciti zakonom, odnosno uredbom sa zakonskom snagom, za vrijeme vanrednog stanja, neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja.
Porezi
Svako je obavezan da placa poreze i druge dazbine.
Autorska prava
Jamci se sloboda stvaranja i objavljivanja naucnih i umjetnickih djela, naucnih otkrica i tehnickih izuma, a njihovim stvaraocima moralna i imovinska prava.
Opsta opasnost
Svako je obavezan da ucestvuje u sprecavanju i otklanjanju opste opasnosti.
Pravo na rad
Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zanimanja i zaposljavanja, na pravicne i humane uslove rada i na zastitu za vrijeme nezaposlenosti.
Zabranjen je prinudni rad.
Prava zaposlenih
Zaposleni imaju pravo na odgovarajucu zaradu.
Zaposleni imaju pravo na ograniceno radno vrijeme i placeni odmor.
Zaposleni imaju pravo na zastitu na radu.
Omladina, zene i invalidi uzivaju posebnu zastitu na radu.
Strajk
Zaposleni imaju pravo na strajk radi zastite svojih profesionalnih i ekonomskih interesa.
Zaposleni u drzavnim organima i profesionalni pripadnici policije nemaju pravo na strajk.
Socijalno osiguranje
Obaveznim osiguranjem zaposleni obezbjedjuju sebi i clanovima porodice sve oblike socijalnog osiguranja.
Drzava obezbjedjuje materijalnu sigurnost gradjaninu koji je nesposoban za rad i nema sredstava za zivot, kao i gradjaninu koji nema sredstava za zivot.
Zastita invalida
Invalidima se jamci posebna zastita.
Zdravstvena zastita
Svako ima pravo na zastitu zdravlja.
Djeca, trudnice i stara lica imaju pravo na zdravstvenu zastitu iz javnih prihoda, ako to pravo ne ostvaruju po nekom drugom osnovu.
Brak
Brak se moze zakljuciti samo uz slobodan pristanak zene i muskarca.
Porodica
Porodica uziva posebnu zastitu.
Roditelji su obavezni da brinu o djeci, da ih vaspitavaju i skoluju.
Djeca su obavezna da se staraju o svojim roditeljima kojima je potrebna pomoc.
Majka i dijete
Majka i dijete uzivaju posebnu zastitu.
Djeca rodjena van braka imaju ista prava i obaveze, kao i djeca rodjena u braku.
Zloupotreba djece
Zabranjena je zloupotreba djece.
Zabranjeno je zaposljavanje djece i maloljetnika na poslovima stetnim za njihovo zdravlje i razvoj.
Skolovanje
Svako ima pravo na skolovanje pod jednakim uslovima.
Osnovno skolovanje je obavezno i za njega se ne placa skolarina.
Autonomija univerziteta
Jamci se autonomija univerziteta, visokoskolskih i naucnih ustanova.
Nauka, kultura i umjetnost
Drzava pomaze i podstice razvoj prosvjete, nauke, kulture, umjetnosti, sporta, fizicke i tehnicke kulture.
Drzava stiti naucne, kulturne, umjetnicke i istorijske vrijednosti.
Drzava i priroda
Drzava stiti zivotnu sredinu.
Sloboda privredjivana i sloboda preduzetnistva ogranicene su zastitom zivotne sredine. HOME
Lokalna samouprava
Jamci se pravo na lokalnu samoupravu.
Lokalna samouprava ostvaruje se u opstinama i glavnom gradu.
Gradjani u lokalnoj samoupravi odlucuju neposredno i preko slobodno izabranih pedstavnika o odredjenim javnim i drugim poslovima od neposrednog interesa za lokalno stanovnistvo.
Organi lokalne samouprave u opstini su skupstina i predsjednik opstine.
Republika pomaze lokalnu samoupravu. HOME
Zastita identiteta
Pripadnicima nacionalnih i etnickih grupa jamci se zastita nacionalnog, etnickog, kulturnog, jezickog i vjerskog identiteta.
Zastita prava pripadnika nacionalnih i etnickih grupa ostvaruje se u skladu sa medjunarodnom zastitom ljudskih i gradjanskih prava.
Jezik, pismo, skolovanje i informisanje
Pripadnici nacionalnih i etnickih grupa imaju pravo na slobodnu upotrebu svog jezika i pisma, pravo na skolovanje i pravo na informisanje na svom jeziku.
Simboli
Pripadnici nacionalnih i etnickih grupa imaju pravo na upotrebu i isticanje nacionalnih simbola.
Udruzivanje
Pripadnici nacionalnih i etnickih grupa imaju pravo osnivanja prosvjetnih, kulturnih i vjerskih udruzenja, uz materijalnu pomoc drzave.
Nastavni programi
Nastavni programi prosvjetnih ustanova obuhvataju i istoriju i kulturu nacionalnih i etnickih grupa.
Jezik
Pripadnicima nacionalnih i etnickih grupa jamci se pravo na upotrebu svog jezika u postupku pred drzavnim organima.
Zastupljenost
Pripadnicima nacionalnih i etnickih grupa jamci se pravo srazmjerne zastupljenosti u javnim sluzbama, organima drzavne vlasti i lokalne samouprave.
Kontakti
Pripadnici nacionalnih i etnickih grupa imaju pravo da uspostavljaju i odrzavaju nesmetane kontakte sa gradjanima van Crne Gore sa kojima imaju zajednicko nacionalno i etnicko porijeklo, kulturno i istorijsko nasljedje, kao i vjerska ubjedjenja, bez stete za Crnu Goru.
Pravo obracanja
Pripadnici nacionalnih i etnickih grupa imaju pravo ucesca u regionalnim i medjunarodnim nevladinim organizacijama, kao i pravo obracanja medjunarodnim institucijama radi zastite svojih sloboda i prava zajamcenih Ustavom.
Ostvarivanje prava
Posebna prava pripadnika nacionalnih i etnickih grupa ne mogu se ostvariti suprotno Ustavu, nacelima medjunarodnog prava i nacelu teritorijalne cjelovitosti Crne Gore.
Savjet za zastitu
Radi ocuvanja i zastite nacionalnog, etnickog, kulturnog, jezickog i vjerskog identiteta pripadnika nacionalnih i etnickih grupa i ostvarivanja njihovih prava utvrdjenih Ustavom, u Crnoj Gori se obrazuje Republicki savjet za zastitu prava pripadnika nacionalnih i etnickih grupa.
Republickim savjetom za zastitu prava pripadnika nacionalnih i etnickih grupa rukovodi predsjednik Republike.
Sastav i nadleznosti Republickog savjeta utvrdjuje Skupstina. HOME
Sastav i izbor
Skupstinu cine poslanici koje biraju gradjani neposrednim i tajnim glasanjem, na osnovu opsteg i jednakog birackog prava.
Poslanik se bira na sest hiljada biraca.
Samostalnost poslanika
Poslanik se opredjeljuje i glasa po sopstvenom uvjerenju i ne moze biti opozvan.
Profesionalnost
Poslanik ima pravo da funkciju obavlja profesionalno.
Mandat
Mandat Skupstine traje cetiri godine.
Za vrijeme ratnog stanja, mandat Skupstine produzava se do uspostavljanja mira.
Na predlog najmanje 25 poslanika, Vlade ili predsjednika Republike, Skupstina moze skratiti mandat.
Imunitet
Poslanik uziva imunitet.
Poslanik ne moze biti pozvan na odgovornost za govor i glas u Skupstini.
Protiv poslanika ne moze se pokrenuti krivicni postupak, niti odrediti pritvor bez prethodnog odobrenja Skupstine.
Poslanik moze biti pritvoren bez odobrenja Skupstine ako je zatecen u vrsenju krivicnog djela za koje je propisana kazna u trajanju duzem od pet godina zatvora.
Imunitet, kao i poslanik, uzivaju: predsjednik Republike, clanovi Vlade, sudije, sudije Ustavnog suda i drzavni tuzilac.
Predsjednik i potpredsjednik
Skupstina ima predsjednika i jednog ili vise potpredsjednika, koje bira iz svog sastava, na vrijeme od cetiri godine.
Predsjednik predstavlja Skupstinu, raspisuje izbore za predsjednika Republike i vrsi druge poslove utvrdjene poslovnikom Skupstine.
Nadleznost
Skupstina:
- donosi Ustav;
- donosi zakone, druge propise i opste akte;
- donosi prostorni plan Crne Gore, budzet i zavrsni racun;
- utvrdjuje nacela za organizaciju drzavne uprave;
- potvrdjuje medjunarodne ugovore iz nadleznosti Republike;
- raspisuje republicki referendum;
- raspisuje javne zajmove i odlucuje o zaduzivanju Crne Gore;
- bira i razrjesava predsjednika i clanove Vlade, predsjednika i sudije Ustavnog suda, predsjednike i sudije svih sudova;
- imenuje i razrjesava drzavnog tuzioca i druge funkcionere;
- daje amnestiju za krivicna djela utvrdjena republickim zakonom;
- vrsi i druge poslove utvrdjene Ustavom.
Zasijedanja
Skupstina radi na redovnim i vanrednim zasijedanjima.
Redovno zasijedanje odrzava se dva puta godisnje, u skladu sa Poslovnikom Skupstine.
Prvo redovno zasijedanje pocinje prvog radnog dana u martu, a drugo prvog radnog dana u oktobru.
Vanredno zasijedanje saziva se na zahtjev najmanje trecine ukupnog broja poslanika, predsjednika Republike i predsjednika Vlade.
Odlucivanje
Skupstina odlucuje ako sjednici prisustvuje vise od polovine ukupnog broja poslanika, a odluke donosi vecinom glasova prisustnih poslanika, ako Ustavom nije drukcije odredjeno.
Skupstina odlucuje vecinom glasova ukupnog broja poslanika o zakonima kojima se uredjuje nacin ostvarivanja sloboda i prava, uredjuje izborni sistem, utvrdjuju materijalne obaveze gradjana, uredjuju drzavni simboli, o razrjesenju predsjednika Republike, o izboru Vlade i povjerenju Vladi, o raspisivanju referenduma, o skracivanju mandata i o svom poslovniku.
Raspustanje Skupstine
Skupstina se raspusta ako ne izabere Vladu u roku od 60 dana od dana kada predsjednik Republike predlozi kandidata za predsjednika Vlade.
Skupstina se ne moze raspustiti za vrijeme ratnog stanja, neposredne ratne opasnosti ili vanrednog stanja.
Ako Skupstina duze vrijeme ne obavlja nadleznosti utvrdjene Ustavom, Vlada moze, posto saslusa misljenje predsjednika Skupstine i predsjednika klubova poslanika u Skupstini, raspustiti Skupstinu.
Vlada ne moze raspustiti Skupstinu ako je pokrenut postupak glasanja o nepovjerenju Vladi.
Raspustanje Skupstine utvrdjuje ukazom predsjednik Republike i odredjuje datum izbora za novu Skupstinu.
Predlaganje zakona
Pravo predlaganja zakona, drugog propisa ili opsteg akta imaju Vlada, poslanik i najmanje sest hiljada biraca.
Izbor
Predsjednika Republike biraju gradjani neposrednim i tajnim glasanjem, na osnovu opsteg i jednakog birackog prava, na vrijeme od pet godina.
Za vrijeme ratnog stanja mandat predsjednika Republike se produzava do uspostavljanja mira.
Isto lice moze biti izabrano za predsjednika Republike najvise dva puta.
Prestanak mandata
Mandat predsjednika Republike prestaje istekom vremena na koje je biran, razrjesenjem ili ostavkom.
Predsjednika Republike moze razrijesiti Skupstina samo kad Ustavni sud utvrdi da je povrijedio Ustav.
Postupak za utvrdjivanje povrede Ustava pokrece Skupstina.
Nadleznost
Predsjednik Republike:
- predstavlja Republiku u zemlji i inostranstvu;
- proglasava ukazom zakone;
- raspisuje izbore za Skupstinu;
- predlaze Skupstini kandidata za predsjednika Vlade, predsjednika i sudije Ustavnog suda;
- predlaze Skupstini raspisivanje republickog referenduma;
- daje pomilovanja za krivicna djela propisana republickim zakonom;
- daje odlikovanja i priznanja;
- vrsi i druge poslove utvrdjene Ustavom.
Proglasavanje zakona
Predsjednik Republike ukazom proglasava zakon u roku od sedam dana od dana njegovog usvajanja.
Predsjednik Republike moze, u roku od sedam dana od dana usvajanja zakona, zahtijevati da Skupstina ponovo odlucuje o zakonu.
Predsjednik Republike je duzan da proglasi ponovo usvojeni zakon.
Vrsenje funkcije
U slucaju prestanka mandata predsjednika Republike, do izbora novog predsjednika, kao i u slucaju privremene sprijecenosti predsjednika da obavlja svoju funkciju, tu funkciju obavlja predsjednik Skupstine, odnosno predsjednik Vlade ako je Skupstina raspustena. HOME
Sastav
Vladu cine predsjednik, jedan ili vise potpredsjednika i ministri.
Predsjednik
Predsjednik Vlade rukovodi Vladom.
Izbor
Kandidat za predsjednika Vlade iznosi u Skupstini svoj program i predlaze sastav Vlade.
Ako Skupstina ne prihvati program, predsjednik Republike, u roku od l0 dana, predlaze novog kandidata za predsjednika Vlade.
Nespojivost funkcije
Clan Vlade ne moze vrsiti poslanicku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost.
Nadleznost
Vlada:
- utvrdjuje i vodi unutrasnju i spoljnu politiku;
- predlaze i izvrsava zakone, druge propise i opste akte;
- donosi uredbe, odluke i druge akte za izvrsavanje zakona;
- zakljucuje medjunarodne ugovore iz nadleznosti Republike;
- predlaze prostorni plan, budzet i zavrsni racun Republike;
- utvrdjuje organizaciju i nacin rada drzavne uprave;
- vrsi nadzor nad radom ministarstava i drugih organa uprave, ponistava i ukida njihove akte;
- donosi uredbe sa zakonskom snagom za vrijeme vanrednog stanja, neposredne ratne opasnosti ili rata, ako Skupstina nije u mogucnosti da se sastane, koje je duzna podnijeti na potvrdu Skupstini cim ona bude u mogucnosti da se sastane;
- vrsi i druge poslove utvrdjene Ustavom i zakonom.
Ostavka
Vlada i clan Vlade mogu podnijeti ostavku.
Ostavka predsjednika Vlade smatra se ostavkom Vlade.
Razrjesenje
Predsjednik Vlade moze predloziti Skupstini da razrijesi clana Vlade.
Pitanje povjerenja
Vlada moze u Skupstini postaviti pitanje svog povjerenja.
Pitanje nepovjerenja
Skupstina moze izglasati nepovjerenje Vladi.
Predlog da se glasa o nepovjerenju moze podnijeti najmanje deset poslanika.
O nepovjerenju Vladi glasa se najranije tri dana od podnosenja predloga.
Ako je Vlada dobila povjerenje, predlog za glasanje o nepovjerenju iz istih razloga ne moze se podnijeti u roku kracem od 90 dana od dana glasanja.
Prestanak mandata
Vladi prestaje mandat prestankom mandata Skupstine, raspustanjem Skupstne, podnosenjem ostavke i kad izgubi povjerenje.
Vlada koja je izgubila povjerenje, koja je podnijela ostavku ili joj je prestao mandat zbog raspustanja Skupstine, vrsi funkciju do izbora nove Vlade.
Drzavna uprava
Poslove drzavne uprave vrse ministarstva i organi uprave.
Prenosenje i povjeravanje
Pojedini poslovi drzavne uprave mogu se zakonom prenijeti na lokalnu samoupravu.
Pojedini poslovi drzavne uprave mogu se propisom Vlade povjeriti lokalnoj samoupravi, ustanovama i pravnim licima. HOME
Samostalnost i nezavisnost
Sudstvo je samostalno i nezavisno.
Sud sudi na osnovu Ustava i zakona.
Sudsko vijece
Sud sudi u vijecu, osim kada je zakonom odredjeno da sudi sudija pojedinac.
Sudije
Sudsku funkciju vrsi sudija i sudija porotnik.
Javnost sudjenja
Rasprava pred sudom je javna.
Izuzetno, sud moze iskljuciti javnost sa rasprave ili njenog dijela.
Stalnost funkcije
Sudijska funkcija je stalna.
Sudiji prestaje funkcija ako to sam zatrazi, kad ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju i ako je osudjen na bezuslovnu kaznu zatvora.
Sudija se razrjesava duznosti ako je osudjen za djelo koje ga cini nedostojnim za vrsenje sudijske funkcije, ako nestrucno ili nesavjesno obavlja sudijsku funkciju ili ako trajno izgubi sposobnost za vrsenje sudijske funkcije.
Sudija ne moze biti premjesten protiv svoje volje.
Vrhovni sud
Vrhovni sud je najvisi sud Republike.
Drzavni tuzilac
Drzavni tuzilac vrsi poslove krivicnog gonjenja, ulaze pravna sredstva radi zastite ustavnosti i zakonitosti i zastupa Republiku u imovinskoÙpravnim odnosima.
Nadleznost
Drzavni tuzilac vrsi svoju funkciju na osnovu Ustava i zakona.
Mandat
Drzavni tuzilac se imenuje na vrijeme od pet godina.
Nespojivost funkcije
Sudija i drzavni tuzilac ne mogu vrsiti poslanicku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost. HOME
Ustavnost i zakonitost
Zakon mora biti saglasan sa Ustavom, a drugi propis i opsti akt sa Ustavom i zakonom.
Vacatio legis
Zakon, drugi propis i opsti akt objavljuje se prije stupanja na snagu.
Zakon, drugi propis i opsti akt stupa na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja.
Izuzetno, kad za to postoje razlozi utvrdjeni u postupku donosenja, moze se predvidjeti da zakon, drugi propis ili opsti akt stupa na snagu najranije danom objavljivanja.
Povratno dejstvo
Zakon, drugi propis i opsti akt ne moze imati povratno dejstvo.
Izuzetno, pojedine odredbe zakona, ako to zahtijeva javni interes, utvrdjen u postupku donosenja zakona, mogu imati povratno dejstvo.
Zakonitost pojedinacnih akata
O zakonitosti pojedinacnih akata, kojima organi drzavne uprave i organi sa javnim ovlascenjima rjesavaju o pravima ili obavezama, odlucuje sud u upravnom sporu, ako za odredjenu stvar nije predvidjena druga sudska zastita.
Izuzetno, u odredjenim vrstama upravnih stvari, upravni spor se moze iskljuciti zakonom. HOME
Sastav suda
Ustavni sud ima pet sudija.
Izbor
Sudija Ustavnog suda bira se na vrijeme od devet godina i ne moze biti ponovo biran.
Sudija Ustavnog suda bira se iz reda istaknutih pravnika sa najmanje l5 godina rada u struci.
Mandat
Predsjednik Ustavnog suda bira se iz reda sudija Ustavnog suda, na vrijeme od tri godine.
Nespojivost funkcije
Predsjednik i sudija Ustavnog suda ne moze vrsiti poslanicku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost.
Prestanak funkcije
Sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija prije isteka vremena na koje je izabran ako to sam zatrazi, kad ispuni uslove za starosnu penziju i ako je osudjen na bezuslovnu kaznu zatvora.
Razrjesenje
Sudija Ustavnog suda razrjesava se duznosti ako je osudjen za djelo koje ga cini nedostojnim za vrsenje funkcije ili ako trajno izgubi sposobnost za vrsenje funkcije sudije Ustavnog suda.
Suspenzija
Ustavni sud moze odluciti da sudija Ustavnog suda protiv koga je pokrenut krivicni postupak ne vrsi duznost dok taj postupak traje.
Nadleznost
Ustavni sud:
- odlucuje o saglasnosti zakona sa Ustavom;
- odlucuje o saglasnosti drugih propisa i opstih akata sa Ustavom i zakonom;
- utvrdjuje da li je predsjednik Republike povrijedio Ustav;
- odlucuje o ustavnim zalbama zbog povrede, pojedinacnim aktom ili radnjom, sloboda i prava covjeka i gradjanina utvrdjenih Ustavom, kad takva zastita nije u nadleznosti Saveznog ustavnog suda i kada nije predvidjena druga sudska zastita;
- rjesava sukob nadleznosti izmedju upravnih i sudskih organa, sukob nadleznosti izmedju ovih organa i organa lokalne samouprave i sukob nadleznosti izmedju jedinica lokalne samouprave;
- odlucuje o saglasnosti akata politicke stranke i udruzenja gradjana;
- odlucuje o zabrani rada politickih stranaka i udruzenja gradjana;
- odlucuje o izbornim sporovima i sporovima u vezi s referendumom, koji nijesu u nadleznosti redovnih sudova;
- vrsi druge poslove utvrdjene Ustavom.
Pokretanje postupka
Svako moze dati inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti.
Postupak pred Ustavnim sudom pokrecu drzavni organi i pravna lica kad ocijene da im je povrijedjeno pravo ili interes aktom cija se ustavnost i zakonitost osporava.
Ustavni sud moze i sam pokrenuti postupak za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti.
Prestanak vazenja
Kad Ustavni sud utvrdi da zakon, drugi propis ili opsti akt nije u saglasnosti s Ustavom, odnosno zakonom, taj zakon, drugi propis ili opsti akt prestaje da vazi danom objavljivanja odluke Ustavnog suda.
Privremena naredba
U toku postupka, do donosenja odluke, Ustavni sud moze narediti da se obustavi izvrsavanje pojedinacnog akta ili radnje koji su preduzeti na osnovu zakona, drugog propisa ili opsteg akta cija se ustavnost, odnosno zakonitost ocjenjuje, ako bi njihovim izvrsenjem mogle nastupiti neotklonjive stetne posljedice.
Odluka
Ustavni sud odlucuje vecinom glasova sudija.
Odluka Ustavnog suda je opsteobavezna i izvrsna.
Odluke Ustavnog suda objavljuju se zajedno sa misljenjima sudija koji nijesu glasali za odluku.
Kad je to potrebno, izvrsenje odluke Ustavnog suda obezbjedjuje Vlada. HOME
Predlog za promjenu
Predlog za promjenu Ustava moze podnijeti najmanje deset hiljada biraca, najmanje 25 poslanika, predsjednik Republike i Vlada.
Predlog za promjenu Ustava sadrzi odredbe cije se promjene traze i obrazlozenje.
O predlogu za promjenu Ustava odlucuje Skupstina dvotrecinskom vecinom svih poslanika.
Ako predlog za promjenu Ustava nije usvojen, isti predlog ne moze se ponoviti prije isteka jedne godine od dana kada je predlog odbijen.
Amandmani
Promjena Ustava vrsi se amandmanima na Ustav.
Nacrt
Skupstina utvrdjuje nacrt amandmana na Ustav.
O promjeni Ustava Skupstina odlucuje dvotrecinskom vecinom svih poslanika.
Bitne promjene i novi ustav
Ako se predlog za promjenu Ustava odnosi na odredbe o drzavnom statusu i obliku vladavine, ako se njima suzavaju slobode i prava ili ako se predlaze donosenje novog ustava, danom usvajanja predloga Skupstina se raspusta, a nova Skupstina saziva u roku od 90 dana od dana kad je predlog usvojen.
Nova Skupstina odlucuje dvotrecinskom vecinom svih poslanika samo o onim promjenama Ustava koje sadrzi usvojeni predlog, odnosno o usvojenom predlogu za donosenje novog ustava. HOME
Ustavni zakon
Za sprovodjenje Ustava Republike Crne Gore donijece se ustavni zakon.
Ustavni zakon proglasava se i stupa na snagu istovremeno sa Ustavom Republike Crne Gore.
Stupanje na snagu
P.S. Vidjite isto detaljan pregled zakona koji obezbjedjuju funkcionisanje izbornog mehanizma (izbori.cg.yu).
