Me|unarodna biciklisti~ka trka "Putevima Kralja Nikole" je velika sportska manifestacija koja predstavlja uspje{an spoj tradicionalnog i modernog.
Prva Trka startovala je 1995. godine u vrijeme potpune blokade Jugoslavije i od tada se nalazi u Kalendaru velikih biciklisti~kih manifestacija Svijeta. U proteklih 6 godina stekla je visok renome {to potvr|uje u~e{}e reprezentacija iz 30 dr`ava: Evrope, Azije, Afrike i Amerike. Ovakav uspjeh zavrijedila je zahvaljuju}i kvalitetnoj organizaciji, ali i zbog svojih osobenosti za {ta je u 2000. godini progla{ena velikom sportskom manifestacijom mira. Manifestacija je jedinstvena u Svijetu, jer je organizuju dvije dr`ave (Crna Gora i Italija) koje razdvaja More, ali ve`e istorija i tradicionalno prijateljstvo. Prva je i za sada jedina koja je na jednom mjestu povezala sportiste, sportske poslenike i novinare iz svih republika, sada dr`ava, biv{e Jugoslavije, nedavno zahva}ene etni~ko-religioznim ratom. Posebnu vrijednost joj daje i to {to na Trci u~estvuju reprezentacije iz svih dr`ava Jugoisto~ne Evrope. Ideju Organizatora da VII Trka, koja }e se odr`ati od 11. do 16. Aprila 2001. godine, pro|e kroz 5 
dr`ava: Italiju, Crnu Goru, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Albaniju, podr`ale su sportske i diplomatske institucije ovih dr`ava, kao i Glavni koordinator Pakta Stabilnosti za Jugoisto~nu Evropu, Gospodin Bodo Hombach.
 
 
 

   Start “Kraljevske trke” u Lecce-u

I dok je “Kraljevska trka” postigla zavidnu afirmaciju u Svijetu, na drugoj strani, zbog brojnih opstrukcija, koje su bile rezultat politi~kih tenzija, ali i zbog nedostatka osje}anja, {ta ova manifestacija mo`e zna~iti za Crnu Goru, kod nas jo{ nije dobila pravo mjesto. U rje{avanju ovog problema, Organizator o~ekuje podr{ku javnih glasila, kao i dragocenu pomo} svih pravih prijatelja dr`ave Crne Gore.

BICIKLIZAM  KAO MOTO I DIO VISOKOZAHTJEVNOG EKO-TURIZMA

 Biciklista se kre}e uz pomo} sopstvene snage i samo kretanje naprijed omogu}ava mu da ne padne. Ovim bicikl razvija duh samouvjerenosti i oslanjanja na sopstvenu snagu koji je blizak duhu slobode - u Crnoj Gori posebno po{tovan. Tako|e, bicikl je simbol onoga koji ne `eli da koristi drugog na putu ka svom uspjehu. To je duh simbola demokratije Ulofa Palmea, dr`avnika koji se bez blindiranog automobila, na biciklu, pojavljivao me|u svojim bira~ima.
 Crna Gora sa netaknutom prirodom omogu}ava idealne uslove za organizovanje biciklisti~kih ruta.
 XXI vijek je doba u kojem je zdrava hrana i zdrav `ivot podignut na nivo vrhunskog eti~kog i estetskog ideala.
 Crna Gora, okrenuta novom vijeku i ekologiji kao najmla|em idejnom projektu Nove Evrope, nudi sve preduslove za razvoj visokozahtjevnog eko-turizma ~iji je biciklizam nerazdvojivi dio.
 Zahvaljuju}i turisti~kim mogu}nostima biciklizma, Crna Gora, kroz “Mediteransku rutu”, zauzima zna~ajno mjesto u evropskom projektu “EUROVELO”, koji }e 2001. godine startovati od Pirineja do Peloponeza.
 
AFIRMACIJA DR@AVE

 Rijetke su dr`ave koje nemaju svoju biciklisti~ku trku. Neke od njih, kao Francuska, u tome imaju stogodi{nju tradiciju. Ova razvijena zemlja Evrope svake godine je trideset dana u znaku svoga «Le Tour De France»-a. Na stazi, ili pored malih ekrana, jer dr`avna televizija Francuske direktno prenosi kompletnu trku, koju, tako|e, prenose i druge dr`ave Svijeta.
       Atraktivnost sporta, lijepi pejza`i Francuske, televizijskom razmjenom, tako postaju dostupni milionskom gledali{tu sa svih meridijana zemljine kugle.
       Zato nije ~udno {to je na najatraktivnijem dijelu staze postavljen spomenik ovoj manifestaciji sa potpisom «Zahvalna Francuska». 
 

Spomenik posve}en «Le Tour de France».

TURIZAM I BICIKLIZAM
 

Na samom prevoju Pirineja i najve}em vrhu koji na «Tour de France»-u, svake godine, uz podr{ku velikog broja gledalaca, savla|uju biciklisti, nalazi se gradi} Po sa samo 500 stanovnika, uglavnom turisti~kih radnika.
 Kuriozitet je {to je broj turista, svakoga dana, ve}i od broja stanovnika, pa je ovaj gradi} ujedno i veliki turisti~ki centar Francuske.
 Kako je biciklizam najzaslu`niji za turisti~ki bum ovoga mjesta, zahvalni mje{tani i dr`ava Francuska podigli su mu atraktivni spomenik.
 Uvjereni smo da }e i Crna Gora prihvatiti svoju «Kraljevsku trku».